Jedno od najčešće spominjanih imena u Europi ovog tjedna svakako je Roman Protaševič, mladi bjeloruski novinar, aktivist, disident koji je u nedjelju uhićen nakon što je putnički zrakoplov u kojem se nalazio na letu iz Atene za Vilnius zaustavljen na nebu iznad rodne mu Bjelorusije. Po prisilnom slijetanju u Minsk, Protaševič je uhićen da bi nešto kasnije osvanuo na snimci koju je objavila državna televizija te na istoj "priznaje" kako je radio na organizaciji anti-vladinih prosvjeda, odnosno na anti-državnom djelovanju. Mnogi se slažu da je izjavu dao pod prisilom, a ne bi iznenadilo da je i mučen prethodno tome.
Europa se odmah pokrenula te su poručili svim aviokompanijama da ne ulaze u bjeloruski zračni prostor, a spominju se i moguće nove kazne u vidu sankcija. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je navodno osobno naredio da se zrakoplov zaustavi (te je na njega poslao MiG-29) sinoć se po prvi put obratio javnosti nakon ovog velikog incidenta te je u govoru pred parlamentom optužio uhićenog Protaševiča da je radio na organiziranju "krvave pobune".
Za očekivati je jačanje pritiska na Minsk iz pravca Zapada, a iz EU-a i SAD-a traže da se Protaševiča odmah oslobodi. No, teško da će Lukašenko na to pristati, pošto bi tad izgledao slab. Prije će se dogoditi da će Protaševič dobiti dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog svojeg djelovanja.
No, tko je zapravo ovaj mladić o kojem do prije nekoliko dana gotovo nitko izvan konteksta bjeloruske krize ništa nije znao? Rođen je 5. svibnja 1995. u Minsku. Ova trenutačna kriza nije njegovo prvo djelovanje, kao prosvjednik istaknuo se još početkom 2010-ih. Od 2011. godine je član opozicijske organizacije pod nazivom Omladinski front. Od početka je aktivan u online sferi organizacije anti-vladinih pokreta i prosvjeda. Vodio je jednu od većih anti-vladinih grupa na društvenoj mreži VKontakte sve dok ista nije 2012. navodno hakirana od strane bjeloruskih vlasti.
U Zapadnim medijima često se prikazuje kao dobronamjerni pro-demokratski aktivist koji se, kao i brojni drugi, angažirao i žrtvovao za borbu protiv despotskog režima na čijem čelu se već 3 desetljeća nalazi Aleksandar Lukašenko. No, prateći politički angažman Romana Protaševiča kroz godine uskoro uviđamo kako priča nije baš tako crno-bijela, kao što i inače nisu. Naime, u prosincu 2013. godine Protaševič je bio u Kijevu, dok je trajala Maidan pobuna protiv tamošnjeg predsjednika Viktora Janukoviča. No, bila je to dobrim dijelom i anti-ruska pobuna (te ne čudi da je uskoro nakon državnog udara izbio rat u Donbasu gdje većinom živi rusko stanovništvo). Tog prosinca 2013. Protaševič se našao na strani krajnje desničarskog pokreta Svoboda te je osobno sudjelovao, zajedno s njima, na rušenju spomenika Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Njegov boravak međ...
Europa se odmah pokrenula te su poručili svim aviokompanijama da ne ulaze u bjeloruski zračni prostor, a spominju se i moguće nove kazne u vidu sankcija. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je navodno osobno naredio da se zrakoplov zaustavi (te je na njega poslao MiG-29) sinoć se po prvi put obratio javnosti nakon ovog velikog incidenta te je u govoru pred parlamentom optužio uhićenog Protaševiča da je radio na organiziranju "krvave pobune".
Za očekivati je jačanje pritiska na Minsk iz pravca Zapada, a iz EU-a i SAD-a traže da se Protaševiča odmah oslobodi. No, teško da će Lukašenko na to pristati, pošto bi tad izgledao slab. Prije će se dogoditi da će Protaševič dobiti dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog svojeg djelovanja.
No, tko je zapravo ovaj mladić o kojem do prije nekoliko dana gotovo nitko izvan konteksta bjeloruske krize ništa nije znao? Rođen je 5. svibnja 1995. u Minsku. Ova trenutačna kriza nije njegovo prvo djelovanje, kao prosvjednik istaknuo se još početkom 2010-ih. Od 2011. godine je član opozicijske organizacije pod nazivom Omladinski front. Od početka je aktivan u online sferi organizacije anti-vladinih pokreta i prosvjeda. Vodio je jednu od većih anti-vladinih grupa na društvenoj mreži VKontakte sve dok ista nije 2012. navodno hakirana od strane bjeloruskih vlasti.
U Zapadnim medijima često se prikazuje kao dobronamjerni pro-demokratski aktivist koji se, kao i brojni drugi, angažirao i žrtvovao za borbu protiv despotskog režima na čijem čelu se već 3 desetljeća nalazi Aleksandar Lukašenko. No, prateći politički angažman Romana Protaševiča kroz godine uskoro uviđamo kako priča nije baš tako crno-bijela, kao što i inače nisu. Naime, u prosincu 2013. godine Protaševič je bio u Kijevu, dok je trajala Maidan pobuna protiv tamošnjeg predsjednika Viktora Janukoviča. No, bila je to dobrim dijelom i anti-ruska pobuna (te ne čudi da je uskoro nakon državnog udara izbio rat u Donbasu gdje većinom živi rusko stanovništvo). Tog prosinca 2013. Protaševič se našao na strani krajnje desničarskog pokreta Svoboda te je osobno sudjelovao, zajedno s njima, na rušenju spomenika Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Njegov boravak međ...
