Susret na koji se čekalo 5 godina: Zašto SAD nudi Kini "smirivanje napetosti" dok je u isto vrijeme želi okružiti? I zašto Kina na to pristaje?

Američki državni tajnik Antony Blinken stigao je u dvodnevni posjet Kini. Već to samo po sebi je vijest imajući u vidu da već pet godina američki državni tajnik nije posjetio Kinu, no danas stiže i vijest da se sastao i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. To nije bilo najavljeno, iako se spekuliralo da bi do takvog susreta moglo doći.

Posjet dolazi u trenutku dok američka strana tvrdi kako je cilj susreta u Pekingu popraviti odnose koji su se znatno srozali te "smanjiti rizik" od mogućeg sukoba između SAD-a i Kine.

Javne izjave američkih dužnosnika su zanimljive imajući u vidu kako SAD u isto vrijeme aktivno čini sve što može kako bi Kini dali do znanja da joj se nastoje suprotstaviti u "njenom dijelu svijeta". Naime, američka vojska stalno povećava svoju prisutnost u regiji Azija-Pacifik - ovih dana upravo je Blinken u Papui Novoj Gvineji dogovorio po SAD vrlo bitan vojni pakt koji će američkoj vojsci dati pristup kopnenim i pomorskim bazama.

U isto vrijeme američki brodovi prolaze uz samu kinesku granicu ili pak kroz prostore koje Kina smatra svojima. Naravno, to se u prvom redu odnosi na Tajvan kojeg Kina smatra svojom "odbjeglom provincijom". Čak i SAD, ali samo striktno formalno, još se uvijek drži tzv. "politike jedne Kine", odnosno diplomatski de jure ne priznaje neovisnost Tajvana.

Američki ratni brodovi redovno prolaze kroz Tajvanski tjesnac čime daju direktnu potporu svom savezniku Tajvanu, a Kinu takvi potezi sve više iritiraju. Nadalje, tu su također redovne plovidbe američkih ratnih brodova kroz dijelove Južnog kineskog mora koje Kina svojata. Podsjetimo, niz zemalja polaže teritorijalna prava na manje otoke u ovom izuzetno važnom pomorskom prolazu (znatan dio globalne pomorske trgovine prolazi upravo ovdje), ali Kina je svakako najveća vojna sila te se nametnula. No, druge zemlje, od Južne Koreje do Filipina, imaju SAD za saveznika, a SAD pak preko njih projicira svoj utjecaj i vrši aktivan pritisak na Kinu.

U Južnom kineskom moru to se najbolje može vidjeti u prolasku američkih ratnih brodova kroz pomorski teritorij koji se nalazi na manje od 12 milja od spornih otoka (i umjetnih otoka koje je Kina izgradila). Tim potezima američka mornarica direktno osporava kineska svojatanja. Peking redovno ulaže oštre "diplomatske note", ali ništa konkretnije ne poduzima. Sukobi nisu zabilježeni iako uvijek postoji opasnost od eskalacije na ovom prostoru.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.