Strateške točke svijeta na meti sile: Trump prijeti zauzimanjem Panamskog kanala i Grenlanda - retorika za zastrašivanje vanjskopolitičkih rivala ili veliko buđenje novog američkog imperijalizma?
Donald Trump danas je na svom imanju u Floridi održao popriličnu dugu, preko sat vremena, konferenciju za novinare. Dotaknuo se brojnih tema, no ono što će svakako privući najveći fokus (kako danas tako i u danima koji dolaze) je njegova tvrdnja da bi bio voljan "vojno i ekonomski" razmotriti preuzimanje Panamskog kanala i Grenlanda (!).
Već ranije je dao sugestiju da su ovi prostori od "velike važnosti" za SAD u svakom pogledu, no ovog puta Trump u svojoj retorici (koja možda i nije samo retorika) ide i korak dalje. Manje od dva tjedna prije njegove inauguracije 20. siječnja počinje pokazivati vrlo drski, da ne kažemo imperijalistički stav. Dakako, govorimo o Donaldu Trumpu - nije da nismo znali tko je on i kakvi su njegovi pogledi, no čini se kako je odjednom odlučio zasjeniti i samog sebe.
Ovo je svakako i poprilično u kontrastu s njegovim stalnim tvrdnjama kako želi zaustaviti ratove, naročito onaj u Ukrajini. No, svi oni koji su pažljivo pratili njegovu kampanju i izjave koje je davao već su davno primijetili da je Trumpov kvazi-pacifizam vrlo ograničenog tipa. On je za mir, da, ali selektivno. Primjerice, dok poprilično snažno govori o okončanju rata u Ukrajini njegove izjave nisu niti blizu kad je riječ o sukobu koji i dalje traje na prostoru Pojasa Gaze. Bilo je tu ponekih izjava koje su se mogle protumačiti kao želja da se i taj sukob okonča, ali Trump nipošto nije postao ništa manje pro-izraelski jastreb no što je bio u prvom mandatu.
Štoviše, sama činjenica da Izrael i dalje nemilosrdno napada Gazu i da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu toliko žestoko opire bilo kakvom primirju (odbacujući i domaću opoziciju) ide u prilog tome da izraelsko desničarsko vodstvo zapravo broji dane do Trumpove inauguracije znajući da kad on dođe moći će još i više ostvarivati svoje ambicije (možda i izvan Pojasa Gaze). Ne bi čudilo da Izrael pokuša Trumpa odmah nagovoriti da se pokrene i kakva "preventivna" akcija protiv Irana. No, to je nešto oko čega Izrael lobira američke predsjednike već desetljećima pa ipak nisu bili pretjerano uspješno (a i Washington je svjestan da bi takav potez svakako ubrzao iranski put prema nuklearnom oružju).
Zašto je Trump odjednom toliko "zapeo" za Panamski kanal i Grenland? Jesu li ovo odjednom zaista tako važne strateške točke da je spreman SAD vratiti u eru imperijalizma? Ili je ovo njegov plan da se pred ostalim svjetskim liderima napravi dovoljno radikalan kako bi oni prihvaćali sva njegova skorašnja potraživanja? To nekako zvuči vrlo "trumpovski", pa i ovaj njegov plan za mir u Ukrajini svodi se u suštini (iako detalje još ne znamo) na to da će po dolasku na vlast poslati ultimatum i Moskvi i Kijevu, a obje sukobljene strane trebale bi se dovoljno bojati američke odmazde. Je li, u tom kontekstu, plan o zauzimanju Panamskog kanala i Grenlanda zapravo prijetnja koja bi svima trebala utjerati strah od američke moći?
Možda, ali s druge strane ovo zaista i jesu izuzetne strateške točke svijeta...
Panamski kanal, otvoren 1914. godine, već više od stoljeća predstavlja jedno od najvažnijih trgovačkih i strateških čvorišta na svijetu. Ova umjetna veza između Atlantskog i Tihog oceana omogućuje brži i ekonomskiji transport robe, što ga čini ključnom točkom globalne trgovine. SAD je povijesno imao kontrolu nad ovim kanalom sve do 1999. godine, kada je upravljanje preneseno na Panamu. No, s obzirom na rastući utjecaj Kine u Latinskoj Americi i njen interes za investicije u infrastrukturu, neki analitičari spekuliraju da bi Trump mogao opravdati agresivne poteze tvrdnjama o zaštiti američkih interesa u regiji. Kontrola Panamskog kanala osigurala bi SAD-u ne samo ekonomske prednosti nego i vojnu nadmoć u regiji, što bi omogućilo brže prebacivanje mornarice i osiguranje dominacije nad dvama oceanima.
Grenland, s druge strane, predstavlja potpuno drukčiji, ali jednako značajan geostrateški interes. Ovaj najveći otok na svijetu nalazi se na ključnoj lokaciji između Sjeverne Amerike i Europe te je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke metale koji su ključni za tehnologiju budućnosti. Osim toga, Grenland je od strateškog značaja za vojne operacije zbog svoje blizine Arktiku, regiji koja postaje sve važnija zbog klimatskih promjena i otvaranja novih brodskih ruta. Već ranije, tijekom svog prvog mandata, Trump je otvoreno pokazao interes za kupnju Grenlanda od Danske, što je izazvalo međunarodnu osudu pa čak i ismijavanje.
No, iz današnje perspektive moglo bi se reći da je to bio "blaži Trump" koji je, eto, čak nudio kupiti Grenland dok sad daje izjave koje sugeriraju da ga jednostavno želi ugrabiti!
Geostrateška važnost ovih lokacija leži u njihovom potencijalu da redefiniraju globalne tokove moći. Kontrola Panamskog kanala SAD-u bi osigurala dominaciju nad jednim od najvažnijih svjetskih trgovačkih koridora, dok bi prisutnost na Grenlandu otvorila vrata dominaciji u arktičkoj regiji. Arktik postaje nova arena globalnog nadmetanja, s Rusijom i Kinom koje ulažu ogromne resurse u svoje prisustvo u toj regiji. Grenland bi mogao postati ključna polazna točka za osiguranje američke prednosti u ovom novom hladnom ratu za resurse i rute.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.