Smrzavanje, kartelske ucjene i kidanje svih energetskih ugovora: Kreću li Europa i Rusija već ovog tjedna putem obostranog uništenja?
Svaki dan što se sezona grijanja u Europi približava to situacija postaje napetija. Europska unija danas je predložila uvođenje ograničenja na cijenu uvoza ruskog plina, neposredno nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio potpunim prekidom isporuke svih energenata ukoliko se EU odluči na takav korak.
Podsjetimo, ova ideja već je ranije predložena od strane G7 skupine, no po pitanju ruske nafte. Kako bi određivanje gornjeg limita cijene uopće funkcioniralo? Stvar je u suštini jednostavna (no možda neizvediva) - dakle, EU bi definirala gornju cijenu koju je spremna plaćati za ruski plin, a ista bi bila, jasno, znatno niža od tržišne. Ali zašto EU misli da bi Rusija uopće pristala na takvu - po samoj definiciji poteza - kartelsku ucjenu? Zato jer bi ponuđena cijena ipak bila nešto viša od samog troška (ruske) proizvodnje. Drugim riječima, Rusija bi i dalje ostvarivala profit od prodaje plina Europi, ali daleko manji od onog kojeg ostvaruje sada. Ako Rusija pak ne pristane na to (a Putin već sugerira da neće) onda joj se može dogoditi da će imati višak proizvedenog plina kojeg, smatraju u EU, neće imati kome prodati (ali pitanje je li to zaista tako).
Pojednostavljeno - u slučaju takvog poteza EU bi igrala na kartu pohlepe ruskog energetskog biznisa koji bi pristao prodavati svoj plin i po znatnoj nižoj cijeni samo da ne gomilaju gubitke. Pritom valja imati na umu dvije ključne stvari. Kao prvo, najveća ruska plinska kompanija, Gazprom, je državna kompanija. Kao drugo, Ruska Federacija kao država sebe već vidi u nekoj vrsti otvorenog sukoba sa Zapadom, a pogotovo Europskom unijom (jer znaju da, u praktičnom smislu, SAD-u ne mogu nanijeti neku veću ekonomsku štetu).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.