Logistički problemi i sve veće nestašice svega i svačega nisu trenutačni problem koji će uskoro nestati. Stručnjaci za transport, logistiku i trgovinu upozoravaju da tek ulazimo u velike probleme, a isti će bez sumnje biti s nama i tijekom 2022., ako ne i duže...
Nestašice su zaista globalne - od računalnih čipova, žitarica za doručak, sprava za vježbanje do zimskih kaputa (nestašica ovih je poprilično izražena u Aljasci). Da, pandemija je svakako pridonijela ovoj situaciji, ali globalni logistički lanac nije se raspao (samo) zbog covida. Veliki problemi bili su prisutni i ranije, pandemija je samo ubrzala slom koji je ionako dolazio.
Koji su to problemi? Jako ih je puno. Globalni logistički lanac je vrlo kompleksan "organizam" koji nije dobro funkcionirao u mnogim točkama. Primjerice, kompanije koje prodaju neke predmete - bilo da je riječ o automobilima, printerima ili nečem desetom - zaziru od skladištenja svoje robe. Da se njih pita najradije bi na lageru imali svakog dana samo onoliko koliko znaju da će prodati. Zašto? Zato jer skladište moraju plaćati i percipiraju da je to novac kojeg zapravo gube.
Još 30-ih godina prošlog stoljeća stvoren je tzv. "JIT" sistem (just-in-time, odnosno "upravo na vrijeme") koji ima za cilj stvoriti uvjete da je roba dostupna kupcu, kako i samo ime sugerira, "upravo na vrijeme", odnosno da se maksimalno smanji skladištenje i drugi procesi. U načelu zvuči dobro i financijski vrlo isplativo, ali u zadnjih 100 godina globalni logistički la...
Nestašice su zaista globalne - od računalnih čipova, žitarica za doručak, sprava za vježbanje do zimskih kaputa (nestašica ovih je poprilično izražena u Aljasci). Da, pandemija je svakako pridonijela ovoj situaciji, ali globalni logistički lanac nije se raspao (samo) zbog covida. Veliki problemi bili su prisutni i ranije, pandemija je samo ubrzala slom koji je ionako dolazio.
Koji su to problemi? Jako ih je puno. Globalni logistički lanac je vrlo kompleksan "organizam" koji nije dobro funkcionirao u mnogim točkama. Primjerice, kompanije koje prodaju neke predmete - bilo da je riječ o automobilima, printerima ili nečem desetom - zaziru od skladištenja svoje robe. Da se njih pita najradije bi na lageru imali svakog dana samo onoliko koliko znaju da će prodati. Zašto? Zato jer skladište moraju plaćati i percipiraju da je to novac kojeg zapravo gube.
Još 30-ih godina prošlog stoljeća stvoren je tzv. "JIT" sistem (just-in-time, odnosno "upravo na vrijeme") koji ima za cilj stvoriti uvjete da je roba dostupna kupcu, kako i samo ime sugerira, "upravo na vrijeme", odnosno da se maksimalno smanji skladištenje i drugi procesi. U načelu zvuči dobro i financijski vrlo isplativo, ali u zadnjih 100 godina globalni logistički la...