Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Primirje na Gorskom Karabahu nije uvod u trajni mir nego u potencijalno etničko čišćenje

PIŠE:
39Objavljeno:
Armenija i Azerbajdžan zaključili su primirje kojim je okončan rat u Gorskom Karabahu (Artsah), pod pokroviteljstvom Rusije. Sporazum predstavlja kapitulaciju Armenije i predviđa podjelu spornog teritorija pod uvjetima pobjedničke azerbajdžanske strane. Ovo je diplomatski uspjeh Rusije, koja je prisilila obje strane sukoba da se prestanu boriti i prihvate mirovni plan. Krajem rujna Azerbajdžan je započeo ofenzivu na Gorskom Karabahu, spornoj regiji pod nadzorom Armenije, okupirajući oko 30 posto njezina teritorija. Azerbajdžanske trupe su 9. studenog zauzele strateški smješten grad Šuša, otvorivši im put dublje u regiju. Gurnuta u defenzivu, Armenija - suočena s mogućnošću da izgubi potpunu kontrolu nad Gorskim Karabahom - bila je prisiljena prihvatiti primirje dogovoreno kao rezultat trilateralnih diplomatskih pregovora s Azerbajdžanom i Rusijom istog dana. U Armeniji su zbog toga buknuli prosvjedi protiv premijera Nikola Pašinijana, a zamalo je linčovan i predsjednik parlamenta u Jerevanu.

Prema dogovoru, Azerbajdžan će zadržati južni dio Gorskog Karabaha okupiran tijekom ofenzive. Uz to, oporavit će takozvani...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se