U Kirgistanu su 10. siječnja održani prijevremeni predsjednički izbori u kombinaciji s referendumom o državnom političkom sustavu (predsjednički protiv parlamentarnog). Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, Sadyr Japarov pobijedio je na izborima, dobivši gotovo 80 posto glasova. Sličan postotak glasača podržao je predsjedničku republiku. Odaziv je bio samo 39,8 posto. Japarov je najavio da će se prijevremeni parlamentarni izbori održati u svibnju 2021. godine. Drugoplasirani kandidat Adakhan Madumarov dobio je samo 6,7 posto.
Izborima se završava prijelazno razdoblje potaknuto prosvjedima u listopadu 2020., izazvanim navodno lažnim parlamentarnim izborima. Kao rezultat, dosadašnji predsjednik Sooronbay Jeenbekov dao je ostavku i prethodni parlament privremeno je predao vlast oporbenom političaru Japarovu, koji je pušten iz zatvora. Proveo je učinkovitu, opsežnu predizbornu kampanju (kako u regijama tako i online), koristeći uvjerljivu kombinaciju nacionalističkih i populističkih slogana i naglašavajući potrebu za snažnom moći. Prije toga, dok je obnašao dužnost privremenog predsjednika, imenovao je svoje bliske saveznike na ključne položaje u zemlji, što mu je davalo priliku da koristi administrativne resurse. Također je imao više financijskih sredstava od svih ostalih kandidata zajedno, no koja su bila nejasnog porijekla.
Japarov (rođen 1968. godine) iskusan je i karizmatičan političar iz sjevernog Kirgistana. Karijeru je započeo kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova i poslovni čovjek. Parlamentarni je zastupnik od 2005. godine i suradnik je predsjednika Kurmanbeka Bakieva (koji je svrgnut 2010. godine), a bio je na čelu mnogih inicijativa, uključujući službu kao šef agencije za borbu protiv korupcije. Također je bio jedan od vođa populističke i nacionalističke stranke Ata Zhurt. Optužen je za aktivno sudjelovanje u krvavom kirgiško-uzbekistanskom sukobu (2010. godine). Snažno se zalagao za nacionalizaciju ključnih poduzeća u zemlji (uključujući rudnik zlata Kumtor koji financijski kontrolira kanadska tvrtka). Potom je 2013. godine osuđen na 11 godina zatvora, a kazna mu je, između ostalog, izrečena i zbog organiziranja nereda u aferi Kumtor i uzimanja provincijskog guvernera za taoca (kaznu je izdržao nakon povratka u zemlju 2017. godine).
Sadyr Japarov (AP Photo/Vladimir Voronin)
Japarov je na izborima izborio pobjedu, ali s malim odazivom, što pokazuje masovno razočaranje naroda onima koji su na vlasti i nedostatak značajnih reformi u zemlji. Izabrani predsjednik, s aurom političara koji nikada nije diskreditiran i dugo je bio politički zatvorenik, još uvijek nema značajniju konkurenciju. Jačanje njegovog autoriteta očekuje se u kratkom roku.
To već povlači kritike sa Zapada. Na primjer, Venecijanska komisija izrazila je negativno mišljenje o njegovom putu do moći i o političkim reformama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
