Pojavio se novi obruč: Analiza degradacije odnosa prema Kijevu u svim zemljama koje graniče s Ukrajinom
Kad je Zelenski krenuo na put u New York, gdje je održao govor pred UN Generalnom skupštinom te se sastao s brojnim američkim dužnosnicima, trebao je to biti početak uspješnog tjedna kad je riječ o ukrajinskom privlačenju strane pomoći, u novcu i oružju. No, taman u vrijeme kad se spremao prijeći Atlantik počeli su se gomilati problemi po njega "oko kuće". Ukrajinsko susjedstvo postaje nemirno. Odjednom se brojne zemlje bune i dovode u pitanje nastavak suradnje s Ukrajinom, a ako vlasti ne dižu glas onda je to definitivno oporba koja je zaključila da bi takvom retorikom mogli itekako politički profitirati.
Klatilo potpore Ukrajini zanjihalo se na drugu stranu i dolazi u posebno teškom trenutku po vlasti u Kijevu. Njihova protuofenziva, koja je od početka bila "biti ili ne biti" sad treba maksimalnu pomoć, uključujući i u onom psihološkom "svijet je s nama" smislu. No, upravo toga, a i konkretnijih stvari, Ukrajini počinje nedostajati. Neki će reći da je Ukrajina sama kriva, odnosno da se Kijev ponašao prebahato u vrijeme kad su imali pristup svugdje i mogli tražiti sve (dobro, možda ne baš i dobiti, ali svakako tražiti). Vjerojatno ipak nije to. Glavni problem je i dalje ukrajinska protuofenziva koja napreduje, ali slabo i po "periferiji". Ukrajinski generali ne lažu kad kažu da daju nadljudske napore kako bi odbacili ruske snage, ali njihovi sponzori ne žele mjeriti kvadratne kilometre ničega - žele gradove, žele "pogled prema moru", a ukrajinska vojska, uz najbolju volju, nije u stanju to dati.
Potpora zato puca koncentrično oko same Ukrajine. Krenimo stoga danas u "obilazak" ukrajinskog susjedstva da vidimo kako točno stvari stoje.
Krenimo obrnuto od kazaljke na satu. S nekoliko strana okružena je Rusijom, s njome ratuje. Idući ukrajinski susjed je Bjelorusija. S njome tehnički ne ratuje, ali status Bjelorusije se u smislu njene neovisnosti poprilično srozao te se može reći kako je ona sad već ili postala ruski satelit ili će postati. U svakom slučaju, na njenom prostoru raspoređene su taktičke nuklearne rakete, a iste, ako će ikad biti upotrebljene, možda se čuvaju za scenarij da ukrajinskoj vojsci jednog dana "stvarno krene".
To je i jedan od razloga zašto se ukrajinski saveznici sve teže "klade" na Kijev. Slute da bi Rusija mogla pribjeći uporabi nuklearnog oružja ako stvari baš zaguste. A je li NATO spreman odgovoriti ako bombe padaju samo po Ukrajini? Nije i to je kraj priče, odnosno rata.
Nakon Bjelorusije dolazimo do Poljske.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
