Od heroja do sumnjivca - sudbina ruskog cjepiva Sputnik-V: Prebrzo, premalo, prehladno i refleksno odbacivano! Još ima šansu, ali zadnju, no možda je već i poslužilo svrsi?

Dok su se u ostatku svijeta spominjale poprilično pesimistične projekcije oko toga kad bi učinkovito cjepivo protiv koronavirusa moglo biti dostupno (neki su spominjali i 2022. kao "realan datum"), Rusija je poprilično šokirala svjetsku znanstvenu zajednicu objavivši kako su oni već proizveli cjepivo, prvo cjepivo protiv koronavirusa na svijetu - Sputnik-V.

Bio je to trijumfalan trenutak za Moskvu, ali nije dugo trajao. Cjepivo je registrirano još 11. kolovoza, ali do sad cijepljeno je svega oko 100,000 ljudi što je poprilično mala brojka za oko 140 milijuna ruskih državljana.

Dakako, sama činjenica da je riječ o "ruskom cjepivu" značila je da će se isto naći na meti kritike od prvog dana, to je već politička, a ne znanstvena stvar. No, razloga za kritiku zaista je i bilo. Naime, Rusija je registrirala svoje cjepivo mimo klasičnog protokola koji predviđa tri testne faze, odnosno zadnju, onu koja uključuje najveći broj volontera, su jednostavno preskočili - odnosno nisu, nastavili su je, ali nakon što su proglasili cjepivo "gotovim".

Što su time zapravo dobili? PR pobjedu? Možda, ali - kako ćemo vidjeti - ta brzina će ih dugoročno koštati. Kao prvo, preskakanjem treće faze ispalo je da Rusija samo želi biti "prva" u velikoj utrci po pitanju koja zemlja će najprije proizvesti učinkovito cjepivo. I možda je Rusija to i uspjela, ali sama činjenica da je do tog uspjeha pokušala doći na blef koštalo ju je kredibiliteta, a u ovoj priči kredibilitet je usko povezan s velikim poslom za koji se bore najveće sile. Nemojmo zaboraviti da će se u konačnici možda morati cijepiti cijeli svijet, a to je puno novca u džepove onih koji budu plasirali najviše doza cjepiva.