Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Nakon desetljeća perfidne igre maske su ipak pale: Netanyahuovo "ne" Americi je povijesni događaj koji će imati globalne posljedice

PIŠE: | Foto: Joe Biden i Benjamin Netanyahu u Tel Avivu 18. listopada 2023. (izvor: Reuters/Guliver Image)
Objavljeno:

Otkako je izbio rat u Gazi, ali zapravo i dosta ranije, Izrael i Zapad igraju jednu perfidnu igru po pitanju sudbine palestinskog naroda. Ta brutalna igra ide otprilike ovako - izraelski zapadni saveznici u gotovo pravilnim vremenskim intervalima podsjećaju Izrael da se jedan od najdugovječnijih sukoba na svijetu, onaj židovsko-palestinski, može riješiti jedino uz rješenje koje obuhvaća dvije države - Izrael i Palestinu. To je, recimo to tako, "civilizirano" rješenje koje je popularno promovirati jer izgleda kao da je mirovno i kao da uvažava činjenicu da je Palestina jednom izbrisana da bi na njenom mjestu nastao Izrael, a sad se kao povijesna nepravda bar djelomično popravlja.

Tzv. dvodržavno rješenje predstavlja se kao kontrast "radikalnijim" idejama, a zapravo tu su još samo dvije ili eventualno tri. Imamo ono "hamasovsko" koje polazi od toga da Izrael ne bi ni trebao postojati, a pošto de facto postoji, valja ga uništiti i stvoriti Palestinu, kako jedan popularni slogan kaže - "od mora do rijeke" (odnosno između Mediterana i rijeke Jordan). Takvu ideju napustili su do sad već brojni palestinski arapski saveznici (pa i dio Palestinaca kroz transformirani PLO), što ne čudi previše jer su u nekoliko navrata "dobili po nosu" od Izraela koji je, uz pomoć svojih zapadnih saveznika, u prošlom stoljeću arapskim vojskama nanio tako snažne poraze da se može slobodno reći da se zemlje poput Jordana, Egipta i Sirije nikad nisu posve ni oporavile.

Egipat je u jednom trenutku bio toliko razbijen da su Izraelci bili u stanju preuzeti cijeli Sinaj i kasnije iskoristiti poluotok u zamjenu za egipatsko priznanje Izraela. Bilo je to 1979. i tad je Egipat postao prva arapska zemlja koja je priznala Izrael.

Iako se ne može reći da je to bio uzrok, jer bilo je puno drugih, te 1979. - iako je Izrael slavio činjenicu da je prva arapska zemlja priznala njihovo postojanje - dogodio se i događaj koji će snažno utjecati na Izrael do današnjih dana. Te godine buknula je Iranska revolucija. Cilj revolucije bio je svrgnuti autoritarnu pro-zapadnu vlast na čelu sa šahom, Rezom Pahlavijem, no s vremenom Iran - pod teokratskim vodstvom - postat će možda i najveći neprijatelj Izraela (iako Iran nije arapska zemlja, ali imamo solidarnost s Palestincima na vjerskoj razini).

Što se Egipta tiče, pregovore je vodio egipatski predsjednik Anwar Sadat koji će zbog priznanja Izraela dvije godine kasnije platiti glavom - za vrijeme vojne parade ubit će ga islamistički borci koji su se protivili miru s Izraleom.

Proći će dosta godina prije no što će iduća arapska zemlja priznati Izrael. Bit će to Jordan 1994. godine. Jasno, u tome će ponovno posredovati SAD. Nakon toga će opet proći dosta godina, a onda će Trumpova administracija osigurati izraelsko priznanje od čak četiri arapske zemlje - UAE, Bahrein, Sudan i Maroko.

Ne čudi stoga da se Izrael itekako nada da će se ove godine na vlast u SAD-u ponovno vratiti Donald Trump jer Izrael vjerojatno kroz sve svoje godine postojanja nije imao toliko predanog saveznika kao što je bio bivši američki predsjednik. Razloga za to je puno, a jedan od većih je i činjenica da Trump ispunjava želje svog konzervativnog biračkog tijela gdje veliki utjecaj imaju i tzv. kršćanski cionisti (vidi: Kršćanski cionizam i kontradikcije: Zašto američki evangelisti toliko snažno podupiru Izrael i zašto ih unatoč tome Židovi ne vole?).

No, da se vratimo na alternative rješenju s dvije države. Kako smo i spomenuli, jedna je ta da se Izrael potpuno izbriše s karte svijeta. Takvu ideju javno će zagovarati Hamas i Iran. Misle li stvarno da je takvo što izvedivo? Vjerojatno i misle, iako su svjesni da je Izrael nuklearna sila koja nipošto ne bi dozvolila da dođe do kraja njene egzistencije. Zapravo može se reći da nijedna zemlja na svijetu nije toliko dugo i toliko puno uložila u obranu svoje egzistencije kao što je Izrael. Neki se zbog toga dive Izraelu, ali zaboravljaju (odnosno, češće, nije ih briga) da to u izraelskom slučaju ne uključuje samo jačanje vojne obrane već i aktivno ugnjetavanje, a možda i plan teritorijalne eliminacije palestinskog naroda.

Zanimljivo je da se (zapadni) svijet voli refleksno zgražavati nad mržnjom koju Hamas ne skriva prema Izraelu dok u isto vrijeme ne prepoznaju da je Izrael itekako pun aktera s gotovo identičnom "filozofijom". Sad se to više ne može ignorirati jer ti ljudi, nekoć na određenim marginama, trenutačno tvore vladajuću koaliciju.

Izraelski ministri kao što su Bezalel Smotrich i Itamar Ben Gvir vrhunac su izraelske ekstremne desnice (što ne znači da bi nakon njih moglo stići nešto još i gore) i uopće ne skrivaju svoje planove koji uključuju fizičku eliminaciju ili protjerivanje Palestinaca iz Pojasa Gaze (a kasnije vjerojatno i Zapadne obale, a sad će lako inscenirati rat i tamo ako tako odluče).

To bi bila druga "alternativa" dvodržavnom rješenju - obrnuto hamasovskom rješenju imamo planove Smotricha i sličnih, veliki Izrael, opet "od rijeke do mora", a možda i šire, recimo dio Libanona, Sirije (Golansku visoravan im je Trump već priznao kao "sastavni dio Izraela", a Biden se očito složio).

Treća alternativa, ona koju bismo mogli nazvati utopijskom je ona koja je uvijek bila preferirana od strane određenih ljevičarskih (naročito komunističkih) i sekularnih frakcija, bila bi rješenje s jednom državom, ali državom u kojoj bi zajedno živjeli i Židovi i Arapi, kao jednaki građani (zanimljivost - takvo rješenje zagovarao je, barem zadnjih godina života, i Muammar Gaddafi).

No, za potrebe "mainstream" politike uvijek će se i bez iznimke zagovarati dvodržavno rješenje, odnosno potreba postojanja Palestine i Izraela.

Dobro, mnogi će reći da je to možda i najpoštenije rješenje. Ali postoji problem, postoji puno problema. Kao prvo, Izrael bi - i to u teoriji, u praksi ne bi nikako - dopustio Palestinu na ostacima ostataka njenog teritorija jer Zapadnu obalu drže pod okupacijom desetljećima i tamo ilegalno podižu židovska naselja kako bi to vjerojatno ostali permanentni dijelovi Izraela, što znači da bi ta neka buduća Palestina mogla postojati na, u startu, nepovoljnim temeljima i prostoru. Drugi problem je vrlo prozaičan - Izrael ne sudjeluje u pregovorima iskreno. Izrael nema namjeru nikad pustiti postojanja nikakve Palestine, a svi pregovori tijekom godina bili su samo zavlačenje ne bi li se izgradilo još židovskih naselja na palestinskom teritoriju.

Licemjerni političari iz Amerike i Europe pohodili su Izrael i okupiranu Zapadnu obalu i tamo s izraelskim vlastima i marionetskom palestinskom upravom na čelu s Mahmmoudom Abbasom pričali o dvodržavnom rješenju koje će stupiti "jednog dana". To su doslovno bile prilike za vanjskopolitička naslikavanja, nikad za stvarno rješavanje sukoba.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.