Maus – prvi Pulitzerom nagrađeni grafički roman, govori o holokaustu, a danas se pojavljuje na popisu knjiga koje treba izbaciti iz američkih škola

Maus je roman u stripu Arta Spiegelmana, kojeg morate pročitati ako niste, a za to postoje brojni razlozi! Radi se o prvom grafičkom romanu nagrađenom Pulitzerovom nagradom, što je afirmiralo tu umjetničku formu i dalo stripu na ozbiljnosti i ugledu. Ovu istinitu, pitku i uzbudljivu priču preživjelog iz holokausta pročitali su milijuni. Židovi su prikazani kao miševi, nacisti kao mačke, a ostale grupacije likova utjelovljene u likove životinja pokušajte odgonetnuti sami!

Ono što dodatno intrigira znatiželju kod budućih čitatelja, svakako je još uvijek aktualna priča oko povlačenja iz američkog školskog kurikuluma, što problematizira vrlo bitnu temu – sve duži popis izbačenih, nepoželjnih i cenzuriranih knjiga. Ironija je u tome što su sličnu stvar radili nacisti, akteri sporne knjige „Maus“. Nacisti su knjige spaljivali javno, dok se danas naslovi povlače iz školskih kurikuluma takoreći pod velom noći, bez konzultacije s učiteljima, bez javne rasprave. To čine mali lokalni školski odbori. Povlačenje „Mausa“ podiglo je međutim veliku medijsku prašinu i mnogi Amerikanci s tim se ne slažu, prosvjeduju, besplatno dijele knjige...

Prije nego analiziramo kako je došlo do cenzure, ispričajmo nešto o samoj knjizi, kao i o njezinom autoru.

Originalno ispričana istinita priča

Godine 1972. Art Spiegelman proveo je četiri dana intervjuirajući svog oca Vladeka Spiegelmana o njegovim iskustvima u Poljskoj pod nacističkom okupacijom, a zatim u Auschwitzu, da bi od materijala napravio svoje umjetničko djelo života – roman u formi stripa kojeg je nazvao Maus.

„Maus“ se sastoji od dva sveska, a 1992. djelo je dobilo Pulitzerovu nagradu! Maus 1 – Preživjeli priča objavljen je iz 1986. godine, a Maus 2 - Preživjeli priča je iz 1991. godine. Dvije knjige prevedene su na više od 20 jezika i zajedno su objavljene 1996. kao „The Complete Maus“.

Maus I: A Survivor's Tale: My Father Bleeds History

Maus II: A Survivor's Tale: And Here My Troubles Began

Radnja romana odvija se tijekom dva različita vremenska razdoblja. Sadašnje vrijeme u SAD-u uokviruje priču iz prošlosti. U sadašnjosti, sam autor, personificiran u lik miša, komunicira sa svojim ocem Vladekom i nastoji se s njime povezati, shvatiti ga. Priča seli u prošlost, u Poljsku 1930-ih, dok otac prepričava svoja iskustva Židova pod njemačkom okupacijom, odnosno preživljavanje sebe, svoje supruge i mlađeg sina.

Vladek je samopouzdan i radišan mladić. Prijatelji mu pomažu namjestiti djevojku Anju, koja potječe iz vrlo imućne obitelji. Vladek i Anja uskoro se vjenčaju i rodi im se sin Richieu. Život je dobar.

Dolazi rat i Vladek se bori za poljsku vojsku na prvoj crti bojišnice, postaje ratni zarobljenik, uspije pobjeći. Zahvaljujući svojim kontaktima na crnom tržištu i financijskoj moći, obitelj na početku odolijeva uhićivanjima, premda su već sada mnogi njihovi prijatelji i neki članovi šire obitelji zarobljeni ili ubijeni.
Već iz same naslovnice ovog strip-romana jasno je da će se glavnina radnje odvijati u koncentracijskim logorima i da će biti vrlo dramatična, napeta i emocionalna. Kroz priču možemo dobiti mnoge uvide u načine kako preživjeti strahovitu situaciju poput ove.

Otac autora ove knjige, kao i njegova majka, preživjeli su logore - ne zbog puke slučajnosti. Jedna od stvari koja nas kroz cijeli roman drži zainteresiranima, su upravo svi ti domišljati načini kojima likovi uspijevaju stvoriti situacije za komunikaciju s osobama sa suprotne strane, osobama koje vas drže na nišanu. Ključno je zapravo bilo pronaći osobne koristi te osobe ili određenu potrebu kojoj se može udovoljiti. Tada se može pregovarati.

Vladek je koristio sve moguće svoje osobne resurse, da bi se klonio teškog fizičkog posla i došao do boljeg obroka, i tako štedio vlastito zdravlje. Prijateljstva i međusobno pomaganje je izuzetno bitno za preživljavanje. Priča pokazuje da rat, kao što znamo, pobuđuje ono najgore, a isto tako i najbolje između ljudi. Priča pokazuje da ne treba pokleknuti pred strahom i ne treba se predati – kao što je to tragično učinila tetka autora knjige...

Knjigu bismo mogli usporediti s „Dnevnikom Anne Frank“ ili filmom „Schindlerova lista", Thomasa Keneallyja. Ako želimo napraviti paralelu s filmom, prednost Mausa je u tome što sami doziramo tempo upijanja priče. Detalji i izražajnost crteža individualno će privući pažnju čitatelja/gledatelja, koji će se zacjelo sporadično zaustavljati na sekvencama, emocionalno i intelektualno analizirajući doživljeno. „Što god je dramatično u stripu može se zaustaviti treptajem oka.” – rekao je sam autor. Imao je brojne ponude za ekranizaciju svoje knjige, ali nije na to pristao.

Korištenje životnja za prikaz odnosa između likova

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.