Između Mađarske i Ukrajine odvija se tihi rat. Ukrajina je izbacila iz zemlje mađarskog diplomata nakon što je održana ceremonija naturalizacije za ukrajinske građane mađarskog etničkog porijekla u mađarskom konzulatu u gradu Berehove u zapadnoj Ukrajini.
Spor između Budimpešte i Kijeva raste otkako je ukrajinski parlament Vrhovna Rada donio zakon o obrazovanju kojim se modernizira ukrajinski školski sustav. Velike kritike na ovaj zakon dali su Mađari i Rusi, a nešto suzdržaniji su bili Poljaci i Rumunji.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko ima mogućnost dati veto na taj zakon, ali je Porošenko već dao dobre naznake kako mu se zakon sviđa jer je 'ključ budućnosti obrazovanja' u zemlji. Glavni mediji u Ukrajini, kao i protumanjinske i nacionalističke stranke podržavaju ovaj zakon, jer mobilizira ukrajinsku javnost i drži vlast sigurnom od apela desničarskih stranaka.
Najveći problem zakona jest što se ukrajinski jezik smatra prvim i jedinim zakonskim jezikom koji je obvezatan u cijeloj javnosti. Za neke je zakon odlučan korak prema potpunoj suverenosti Ukrajine, dok je za druge on znak represivne jezične politike.
Vicepremijer Vjačeslav Kirilenko smatra kako je zakon o jeziku, koji je donesen još prošle godine, neodvojiva sastavnica ukrajinske borbe protiv kolonizacije. On smatra da je Ukrajina tamo gdje je ukrajinski jezik, a tamo gdje nije – taj teritorij je okupiran. Ukrajinski jezik je ključ novog ukrajinskog identiteta. Vrhovna Rada je aktivirala mehanizam kojim se prihvaćanje ukrajinskog jezika smatra djelom lojalnosti ili veleizdaje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
