Ljeto je tek počelo, a već se čeka najteža zima: Energije u Europi neće biti dovoljno, kolektivnog plana nema, svaka zemlja diže paniku sama za sebe, a Rusija pojačava pritisak jer rat iscrpljivanja sad se već vodi na cijelom kontinentu

Ljeto je kalendarski tek počelo, ali Europska unija, od Baltika do Jadrana, sve intenzivnije se priprema za zimu nastojeći maksimalno napuniti zalihe plina jer velika neizvjenost već počinje. Najveća ekonomija Europske unije, Njemačka, suočava se sa sigurnom recesijom ako ruski plin potpuno stane.

Podsjetimo još jednom, Europska unija dobivala je oko 40% plina od Rusije, a te brojke negdje su bile i znatno više, recimo u Njemačkoj koja je dobivala 55% plina od Rusije. Neke zemlje, uključujući i Njemačku, odlučile su privremeno odgoditi planove za gašenje elektrana na ugljen, štoviše, čini se kako će ugljen uskoro postati jako tražen resurs (unatoč činjenici da u Njemačkoj imamo stranku Zelenih u koalicijskoj Vladi koja bi se trebala najviše protiviti upravo ugljenu koji je veliki zagađivač).

Cijene plina dosegle su rekordne razine što pak potiče inflaciju. Izvući Europu s ruba ekonomskog ponora bit će sve teže i teže pogotovo ako se rat u Ukrajini bude još dugo nastavio, a čak i da danas nekim čudom prestane bilo bi potrebno puno vremena prije no što bi se ekonomski odnosi između Rusije i Europske unije normalizirali.

Organizacija koja okuplja njemačke industrije, BDI (Bundesverband der Deutschen Industrie), početkom ove godine (prije ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače) prognozirala je rast njemačkog BDP-a od 3.5%. Danas je BDI smanjio prognoze na 1.5% za ovu godinu. Pritom se u njihovom izvješću navodi da ako dođe do prekida isporuke ruskog plina onda Njemačka više ne može izbjeći recesiju.

Ovo je svakako nešto čega se u Njemačkoj itekako pribojavaju. Da, Njemačka je danas najveća ekonomija Europe koju se često uspoređuje s lokomotivom, ali nije uvijek bilo tako. Kasnih 90-ih i početkom novog stoljeća Njemačku su često nazivali "europskim bolesnikom". Naime, njemački BDP je od 1998. do 2005. u prosjeku godišnje rastao svega 1.2%, a 2003. godine imali su i recesiju.

I zatim je došlo do velike transformacije - Njemačka je od "europskog bolesnika" postala "ekonomska super-zvijezda" u manje od 10 godina. Njemačka je to uspjela kombinacijom faktora znatno jačajući svoju konkurentnost, ali ova situacija mogla bi joj posve poremetiti daljnje planove.

Podsjetimo, prethodna njemačka administracija kancelarke Angele Merkel radila je na tome da dugoročno ojača sigurnost energetske dostupnosti te je zato i pokrenuta izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2. No, kao što i znamo, taj projekt je obustavljen, a vjerojatno i permanentno.

Ruski plin i dalje se šalje preko Ukrajine, ali u smanjenom kapacitetu, kao i putem plinovoda Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora. Ta ruta, esencijalna za Njemačku, od nedavno radi na svega 40% kapaciteta. Moskva tvrdi kako je kapacitet smanjen jer zapadne zemlje odugovlače s popravcima, no Europa uzvraća tvrdeći kako su ovo politički motivirani potezi te da Moskva zapravo na ovaj način priprema teren za daljnje smanjenje isporuke, odnosno jačanje pritiska na Europu.

Rusija je pak, prema izvješću neprofitne udruge CREA (Center for Research on Energy and Clean Air) sa sjedištem u Helsinkiju, u prvih 100 dana rata u Ukrajini zaradila oko 100 milijardi USD samo od izvoza nafte i plina.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.