Neke je znala zbunjivati činjenica da je SAD 20 godina ratovao u Afganistanu iako Afganistan "nema nafte". Ima Afganistan nafte, ali malo, oko 1.8 milijardi barela (to je oko 150 puta manje od primjerice naftnih rezervi jedne Saudijske Arabije). Ali da, američka vojska sigurno nije invaziju pokrenula kako bi se domogla tih sitnih afganistanskih naftnih rezervi. Cilj invazije, okupacije i postavljanja pro-američke vlasti bio je drugačije naravi. Ključni cilj bio je kontrolirati važan strateški teritorij koji bi SAD-u bio od velike važnosti za buduće geopolitičke konfrontacije, recimo s Kinom, ali i za širenje utjecaja na regiju čija će važnost tek "doći na red" - centralnu Aziju.
No, ima Afganistan ispod zemlje i drugih važnih resursa osim nafte, a njih ovih dana s određenom "tugom" spominju američki mediji, vjerojatno shvaćajući kako isti gotovo sigurno neće biti predmet eksploatacije američkih korporacija već njihovih rivala. Iako, tko zna, pad Kabula uspoređuje se s padom Sajgona, ali današnji američki utjecaj u Vijetnamu je popriličan tako da se ne može odbaciti ni scenarij u budućnosti gdje se američki utjec...
No, ima Afganistan ispod zemlje i drugih važnih resursa osim nafte, a njih ovih dana s određenom "tugom" spominju američki mediji, vjerojatno shvaćajući kako isti gotovo sigurno neće biti predmet eksploatacije američkih korporacija već njihovih rivala. Iako, tko zna, pad Kabula uspoređuje se s padom Sajgona, ali današnji američki utjecaj u Vijetnamu je popriličan tako da se ne može odbaciti ni scenarij u budućnosti gdje se američki utjec...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se