Kontakt je uspostavljen: Putin i Trump pričali preko sat vremena, ruski predsjednik ga pozvao u Moskvu - ukrajinske "crvene linije" brzo se brišu, a oprezna nada u kraj rata napokon se budi
Ruski predsjednik Vladimir Putin službeno je pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa u Moskvu na razgovore o Ukrajini. Dakako, ovo je velika i značajna vijest. Još zanimljivije, potvrđeno je da su Putin i Trump već razgovarali telefonski, a nastavak komunikacije nije samo moguć nego i vjerojatan u skorom razdoblju. Istovremeno, iz Kijeva stižu izjave koje daju do znanja da se donedavno nepokolebljivi stav o "nikad nećemo pregovarati" polako topi.
Činjenica da Ukrajina sada eksplicitno spominje kompromis – pa čak i zamjenu teritorija – govori koliko je došlo do zaokreta u samom Kijevu. Iako je do jučer izgledalo nezamislivo da će se predsjednik Volodimir Zelenski i njegova Vlada odreći ičega što se smatra "suverenom ukrajinskom zemljom", sada se itekako razmatraju mogućnosti za pregovarački dogovor s Moskvom.
Ne treba se nagađati što je motivacija za tako oštar zaokret. Tu je nova američka administracija i predsjednik Trump koji je – prema vlastitim riječima – spreman "završiti rat" i to, po svemu sudeći, onako kako njemu odgovara. U tom kontekstu, upravo američki pritisak mogao bi dovesti do ishoda koji u konačnici ne izgleda nimalo povoljno za Ukrajinu. Dok Zelenski računa na dogovor "rijetki metali za vojnu pomoć", realnost je da jedan prekaljeni pregovarač poput Trumpa neće dopustiti da ga netko nadmudri – ponajmanje Zelenski.
Posljednjih mjeseci bilo je mnogo šumova, ali malo konkretnih smjernica. Ukrajinska vojska više je puta naglašavala da ne odustaje od cilja vraćanja svih okupiranih područja. No, signali s bojišnice i sve jači američki pritisak očito su potvrdili novu stvarnost. To je ujedno i "ruska mantra" već mjesecima - da Kijev i njihovi saveznici moraju prihvatiti "stvarnost na terenu". Dakako, Kijev nije imao namjeru prihvatiti ništa od toga, ali promjena vlasti u Washingtonu ipak snažno utječe.
Nedavni komentar američkog ministra obrane Petea Hegsetha zvuči osobito neugodno po Kijev: povratak na granice iz 2014. jednostavno "nije realan". Ako takav stav dolazi iz Washingtona, on se, kao i uvijek, prelijeva i na ostale saveznike. Svjestan da bez SAD-a nema dostatnu vojnu podršku, Zelenski sada mora redefinirati crvene linije koje je donedavno često javno postavljao.
U jednadžbu ulazi i činjenica da je američki Kongres zamrznuo većinu inozemne financijske pomoći otkako je Trump inauguriran. Za Ukrajinu, iscrpljenu troškovima rata, ta blokada predstavlja ozbiljnu prijetnju. Stoga se Kijev mora odlučiti – nastaviti rat pod svaku cijenu uz neizvjesno financiranje ili pristupiti kompromisu kako bi se barem djelomično očuvao teritorijalni integritet. Ta opcija je na stolu već jako dugo i Kijev bi sačuvao puno teritorija da se nisu išli "kladiti" na pobjedu Kamale Harris što bi im, u retrospektivi, mogla biti jedna od najvećih pogrešaka.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
