Kaskadne posljedice po stabilnost Europe: Finska i Švedska u NATO-u za Rusiju predstavlja poziv na uzbunu i uvertiru u novu opsadu Sankt Peterburga, nešto što su pokušali spriječiti prije više od 80 godina

Što je Erdogan sve konkretno dobio da bi pustio Finsku i Švedsku u NATO možemo samo nagađati. Nekako je teško vjerovati da se zadovoljio s tek ponekim izručenim kurdskim aktivistom kojeg je Ankara obilježila kao "pripadnika terorističke organizacije". Vidjet ćemo uskoro. Zadnjih dana Erdogan je prijetio da će pokrenuti veliku vojnu operaciju u Siriji s ciljem zauzimanja dodatnog teritorija, odnosno 30-kilometarske tampon zone uz granicu. Ako uskoro to pokrene i ostatak Zapada samo slegne ramenima, a američka vojska u Siriji se makne da mu ne bude na putu, onda možemo znati da je nešto i šire dogovorio od formalnog sporazuma s Helsinkijem i Stockholmom.

U svakom slučaju, kriza oko švedsko-finskog ulaska u NATO je sad završena. Nitko više ne može tvrditi da je Erdogan blokirao Švedsku i Finsku kako bi na taj način ispunio nekakvu uslugu Putinu - ta tvrdnja zvučala je poprilično bizarno od prvog dana jer sve ovo vrijeme bilo je jasno da Erdogan nikome ne izlazi u susret osim samom sebi.

Ova turska blokada je tako tek odgodila širu raspravu o tome što zapravo znači ulazak ove dvije nordijske zemlje u NATO savez. Nema sumnje da je ovo točka eskalacije. Za Rusiju to predstavlja dodatno naslanjanje NATO saveza na njene granice (u slučaju Finske), a to je nešto na što je Moskva već reagirala podosta oštro najavivši da će morati poduzeti "konkretne korake", misleći pritom vjerojatno na znatno jačanje vojne prisutnosti na svojoj sjeverozapadnoj granici s Finskom.

Je li ovo bilo potrebno? Švedska i Finska svakako su imale legitimno pravo tražiti ulazak u NATO, a ruski napad na Ukrajinu svakako je okrenuo naglavačke javno mnijenje u tim zemljama koje su godinama bile sa stabilnom većinom protiv ulaska u NATO. Zanimljivo je da se tome protivila i Finska koja je ratovala sa SSSR-om za vrijeme Drugog svjetskog rata (opšrinije o Zimskom ratu: Kad su zadnji put ratovali Rusi i Finci: Zimski rat - kako je utjecao na ishod Drugog svjetskog rata i koje su sličnosti s aktualnim ratom u Ukrajini?). Zašto Finska, koja je jako dobro znala da Rusija može biti neprijatelj, umjesto da je odavno tražila ulazak u NATO je sustavno samo gradila vlastitu obranu, ali i dobre odnose s Rusijom?

Je li ruski napad na Ukrajinu zaista bio tako duboki šok koji je preokrenuo tamošnja mišljenja i politike? Očito jest jer to vidimo iz priloženog, ali svejedno djeluje nekako ishitreno. I na kraju krajeva je li ruska invazija na Ukrajinu zaista bila toliki šok? Nije li to nešto što se već godinama "čeka", nešto o čemu se raspravljalo o kao vrlo realnoj mogućnosti još od 2014. godine?

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.