
Između tajnih dokumenata i kolektivnog imaginarija: JFK, RFK i MLK - Velika priča o tri povijesna atentata koja su oblikovala Ameriku
Povijest Sjedinjenih Država 20. stoljeća teško je zamisliti bez naglaska na tri tragična atentata: ubojstva Johna F. Kennedyja, njegova brata Roberta F. Kennedyja te Martina Luthera Kinga Jr. Ta su se tri događaja odvila unutar samo nekoliko godina – između 1963. i 1968. – i uvelike preoblikovala američki politički i društveni život. Za mnoge građane, svaki od tih atentata predstavlja simbol neostvarenih ideala i nagli prekid vizija koje su njihovi nositelji željeli ostvariti. Upravo zato, i nakon više od pola stoljeća, ova ubojstva nastavljaju intrigirati nove generacije istraživača, novinara te širu javnost.
Zašto interes nikada ne jenjava? Ponajprije zbog nedosljednosti i pitanja koja su ostala neodgovorena. Iako su istrage provedene, a mnogi dokumenti objavljeni, još uvijek postoje tisuće stranica materijala pod oznakom tajnosti ili u obliku uklonjenih dijelova koje otežavaju potpun uvid. Trenutna se pozornost dodatno pojačala najavom novih detalja vezanih uz deklasifikaciju dokumenata, koju je sad ponovno pokrenuo predsjednik Donald Trump. Ovime se otvaraju mogućnosti za nova otkrića, rasvjetljavanje pojedinih nelogičnosti i možda konačno slaganje dijelova slagalice koja gotovo šest desetljeća privlači pozornost javnosti diljem svijeta.
Što se zapravo dogodilo tih sudbonosnih dana, koliko su službene verzije vjerodostojne i koji se neobjavljeni zapisi još uvijek nalaze iza slojeva državne tajne – pitanja su na koja ćemo pokušati pronaći odgovore u nastavku.
John F. Kennedy Kad se spomene 22. studenoga 1963. godine, gotovo je nemoguće ne zamisliti predsjedničku kolonu kako prolazi kroz sunčani Dallas, a Johna F. Kennedyja – energičnoga i nasmiješenog – u otvorenoj limuzini pored supruge Jacqueline. Ono što se tada uskoro dogodilo obilježilo je ne samo američku povijest, već i globalni politički kontekst: predsjednik je smrtonosno pogođen hicima, a val šoka koji je uslijedio zavio je naciju u dane dugog žalovanja i duboke nevjerice.
Lee Harvey Oswald i teorija o jednom napadaču
Službena verzija, predstavljena u Warrenovu izvješću, utvrdila je da je Lee Harvey Oswald, bivši marinac i kratkotrajni emigrant u Sovjetskom Savezu, djelovao samostalno. No, već je u danima neposredno nakon atentata počelo kružiti niz pitanja: zašto se predsjednička ruta u posljednji trenutak promijenila tako da prođe točno pokraj skladišta u kojemu je Oswald radio? Što je točno CIA znala o Oswaldovim kontaktima i kretanjima nakon što se vratio u SAD? Zašto je Jedinica za zaštitu predsjednika (tajna služba) dopustila da limuzina bude otvorena, unatoč tome što su u prethodnim posjetima gradovima mjere sigurnosti bile znatno strože?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.