Ovih dana situacija sa širenjem koronavirusa, naročito otkako je dominaciju preuzeo delta soj, postaje sve teža, gotovo sve zemlje bilježe porast pa čak i one koje su ne tako davno bile hvaljene zbog toga kako su se inicijalno nosile s pandemijom. No, dok gotovo svi očekuju pogoršanje situacije te eventualno ponovno uvođenje strožih restriktivnih mjera, situacija u Australiji već neko vrijeme je nešto sasvim drugo, na jednoj sasvim drugoj razini...
U moru drugih vijesti, naročito prirodnih katastrofa koje u vidu požara zadnjih dana pogađaju Europu, nekako se bez previše pažnje provukla ona o jačanju mjera u najvećem australskom gradu, Sydneyu (populacija grada je oko 5.3 milijuna ljudi). Naime, tijekom prošlog tjedna na ulice Sydneya izvedena je vojska - oko 300 vojnika izvedeno je kako bi, tvrde vlasti, pomogli policiji u provedbi lockdowna i nadzora.
Ali gdje je vojska poslana? Očito 300 vojnika nije dovoljno za nadzor tako velikog grada? Vojska je poslana ciljano, u siromašnije gradske četvrti, dijelove grada za koje se tvrdi da su epicentar širenja virusa. To već samo po sebi je kontroverzno. Riječ je o dijelovima Sydneya gdje žive siromašniji radnici, etnički nehomogeni, zaposleni većinom u prehrambenom sektoru, zdravstvom i drugim "esencijalnim" mjestima u raznim sektorima. Drugim riječima, tu ne žive radnici koji bi mogli svoje radno mjesto prebaciti online.
Zapravo moglo bi se reći kako ovdje žive ljudi koje se i inače u neku ruku tretira kao građane drugog reda, čisto po inerciji imovinske moći, a činjenica da su sad selektirani kao oni koje mora povrh strogih mjera nadzirati čak i vojska stvara jednu, malo je reći, atmosferu krajnje nelagodnosti.
Dai Le je višegodišnja zastupnica u gradskom okrugu Fairfield, etnički raznovrsnom predgrađu Sydneya. Komentirajući dolazak vojske poručila je: "Ako je cilj bio potpuno zastrašiti ljude u ovoj zajednici... Mogu vam garantirati, plan je uspio".
Fairfield je jedna od ukupno 8 zona u Sydneyu koja je označena kao problematična po pitanju širenja virusa. Tu je već stigla policija koja je nadzirala ulice da bi zatim policijska prisutnost bila pojačana prvo s dolaskom dodatnih 100 pripadnika policije, a sad i s 300 vojnika.
"Osjećam da nas se tretira kao građane drugog reda. Ubili su povjerenje ovih ljudi, potaknuli su toliku količinu straha. Koja je poruka? Što se ovim potezom želi postići kod zajednice koja je već pod opsadom?", istaknula je Le.
Ova predgrađa svakako se tretiraju drugačije nego ostatak ovog velegrada. Australija pak krajnje žestoko nastoji suzbiti širenje novog vala koronavirusa iako bi po brojkama, ako se uspoređuje s nekim drugim zemljama, mogla biti itekako zadovoljna. Australija ima oko 25 milijuna stanovnika, a do sad je imala ukupno 943 smrtna slučaja i 37.000 slučajeva zaraze. Usporedbe radi, jedna Hrvatska, po broju stanovništva više nego šest puta manja zemlja, do sad je imala 8275 smrtnih slučajeva i 365.000 slučajeva zaraze. Okvirno 10 puta više od Australije po pitanju obje stavke, a to je negdje i europski prosjek.
Jasno, svaka zemlja donosi svoja pravila, a australska su vrlo stroga između ostalog jer su i bila stroga - drugim riječima, Australija nastoji lockdownom i drugim mjerama svoje zavidne brojke takvima i očuvati. Gledajući druge zemlje to nije često bio slučaj. Uzmimo kao primjer Vijetnam gdje se tek zadnjih dva tjedna počelo "ozbiljnije" umirati - do početka prošlog mjeseca Vijetnam je imao fascinantne brojke, manje od 100 mrtvih od početka pandemije, ali onda odjednom brojke skaču na po nekoliko stotina mrtvih dnevno...
Razumljivo, Australija želi izbjeći takav scenarij, naročito sad pojavom delta soja kojeg neki stručnjavi nazivaju "najzaraznijim virusom ikad". Nadalje, Australija je svjesna da nije spremna pošto imaju jedan od najnižih brojeva cijepljenih u cijelom razvijenom svijetu - manje od 20% su u potpunosti cijepljeni (s dvije doze). Državne vlasti poručile su građanima da se sad zbog pojave novog soja moraju hitno cijepiti - naročito stanovnici Sydneya, a posebno oni koji žive u spomenutih 8 kritičnih gradskih zona. Naime, broj potpuno cijepljenih ovdje, na jugozapadu grada, je još gori od nacionalnog prosjeka - svega 14.6%.
Odlučeno je da će se grad nalaziti pod lockdownom do (najmanje) 28. kolovoza, ali mjere u ovim predgrađima su strože nego u ostatku grada. Ovdje je građanima naređeno da moraju nositi maske i na otvorenom. Nadalje, ne smiju se udaljavati više od 5 kilometara od svog doma za esencijalne razloge. Također su i striktnije odredbe po pitanju tko smije raditi.
Dai Le nazvala je mjere "autoritarnim". Ona i drugi kritičari ovih mjera napominju kako su istočna predgrađa Sydneya, gdje žive bogataši, tretirana sasvim drugačije unatoč činjenici da je upravo tamo i inicijalno došlo do rasplamsavanja novog vala zaraze. "Osjećam kao da je nevidljiv zid podignut oko ovih osam zona. Ono što me najviše ljuti je činjenica da epidemija nije ni krenula od nas", istaknula je Le.
Arwa Abousamra, autorica i prevoditeljica s arapskog jezika, također živi na jugozapadu grada kao i brojni stanovnici bliskoistočnog, vijetnamskog i kineskog podrijetla. U razgovoru za BBC Abousamra je poručila kako se ova zajednica nalazi na rubu. "Gledam policiju baš svaki put kad izađem iz kuće. Nisu me zaustavili još, ali mogu vam reći da se osjećam nervozno čim izađem iz kuće, gotovo da ponavljam u glavi što ću im reći kad me zaustave... Svjesna sam da policija ima težak zadatak, ali nije trebalo doći do ovog. Ovdje je stvar zdravstva i resursa, a dolazak vojske samo će stvoriti jednu dodatnu dozu anksioznosti kod ljudi", rekla je.
U ovim dijelovima grada žive i brojni azilanti i izbjeglice koji su pobjegli možda iz ratnih zona ili represivnih režima. Jasno, za njih prisutnost policije i vojske na ulicama ima još jednu dodatnu, traumatičnu komponentu. Problem je i u komunikaciji. Mnogi iz skupine azilanata i izbjeglica niti ne govore engleski jezik, a pravila se mijenjaju naglo.
Nadalje, u ovim siromašnijim četvrtima imamo puno ljudi koji se boje da ako se razbole ili završe u izolaciji neće moći ići na posao, a posao im je esencijalna egzistencija. To dovodi do situacije da će neki pokušati zataškati čak i oboljenje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
