Nakon što je NATO savez putem svojim vojnih intervencija usmjeravao rat u Bosni i Hercegovini prema Americi poželjnom kraju, CIA je usmjerila pogled na novo krizno žarište: Čečeniju i vanruske prostore nekadašnjeg SSSR-a koji je graničio s Rusijom, Turskom i Iranom. Za vrijeme Clintonove administracije tijekom devedesetih, geofizička testiranja Halliburtona i drugih velikih američkih i britanskih naftnih kompanija utvrdila su postojanje golemih ležišta nafte i prirodnog plina u Kaspijskom bazenu između Azerbajdžana, Kazahstana, Rusije, Turkmenistana i Irana. Dok je SSSR postojao sva ta područja su bila pod kontrolom Kremlja, a sada više nisu. To je pružilo Amerikancima šansu da iskoriste raspršenost energentima bogatog prostora kako bi okrenuli susjede protiv Rusije. Zapadne naftne kompanije British Petroleum i Amoco su nastojale preuzeti primat.
Procjene zapadnjačkih geofizičara glasile su da naftne rezerve Kaspijskog bazena iznose oko 200 milijardi barela što bi bila nova Saudijska Arabija, a američko ministarstvo za energiju je procijenilo rezerve prirodnog plina jednakim rezervama Sjeverne Amerike. Tržišna vrijednost naftnih i plinskih rezervi iznosila je bilijune dolara pa je razumljivo da su američki policy-makeri uputili svoj pogled prema Euroaziji.
Američko-azerbajdžanska trgovačka komora osnovana je 1995. kako bi u Clintonovoj vladi lobirala za angažman SAD-a u kaspijskoj regiji uključujući Kavkaz. U tu komoru su bili obuhvaćeni moćnici poput izvršnog ravnatelja Halliburton Corp.-a Dicka Cheneyja koji će američku vladu odvesti prema intervencijama u Afganistanu i Iraku. Na čelu komore je bio bivši državni tajnik i teksaški politički mešetar James Baker III. A tu su bili i Zbigniew Brzezinski, Henry Kissinger i Brent Scowcroft. Stoga nije iznenađujuće da je Kavkaz i tamošnji Čečenski rat zaintrigirao američke vođe.
1998. Clinton je zadužio Richarda Morningstara i Matta Bryzu za razvoj energetske strategije SAD-a na Kavkazu i Kaspijskom moru. Ideja američke vlade bila je izgraditi cjevovode neovisne o Rusiji od Kaspijskog jezera kroz južni dio kavkaske regije do Europe. Bryza i Morningstar imali su presudnu ulogu u izgradnji naftovoda Baku - Tbilisi - Ceyhan (projekta Američko-azerbajdžanske komore) koji će naftu prenositi od Bakua u Azerbejdžanu kroz Gruziju do Turske i Mediterana. Obojica su bili blisko povezani s Dickom Cheneyjem i Richardom Perleom (bivši vladin dužnosnik i pristaša upotrebe mudžahedina u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu).
U povijesti je Čečenija bila obitavalište sufijskih muslimana koji su smatrali da je religija privatna stvar, a ne politička kategorija. No ubacivanje džihadista koji su bili povezani s Osamom Bin Ladenom proširilo je političku osnovu Al-Kaide. Američki obavještajci počeli su djelovati početkom devedesetih u Azerbajdžanu, a zatim su se proširili na Dagestan i Čečeniju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.