Apokalipsa kao procjena trenutačnog stanja u Kremlju: Zašto Medvedev smatra da je nuklearni rat "poprilično izgledan"?
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je da će konfrontacija Rusije sa Zapadom "potrajati desetljećima" dok bi konflikt u Ukrajini mogao postati "permanentan".
U kolumni koju je objavio u državnom listu Rosiskaja Gazeta, Medvedev piše kako su današnje napetosti između Rusije i Zapada "puno gore" nego u vrijeme Kubanske raketne krize 1962. kada je svijet bio na rubu izbijanja nuklearne konfrontacije.
"Nuklearni rat je poprilično vjerojatan, no gotovo je sigurno da neće biti pobjednika", poručio je.
Ističe kako između Rusije i Zapada postoji "vrlo oštra" razlika glede toga u kojem bi se smjeru trebalo kretati čovječanstvo i kako bi trebao biti postavljen svjetski poredak.
Za razliku od ranijih kratkih poruka na Twitteru, Medvedev ovdje u poprilično dugačkom formatu govori i o "apokalipsi", nešto što se od početka rata sve češće veže uz njegovo ime iako je, što je možda donekle iznenađujuće, ranije upravo Medvedev slovio kao "umjereno" krilo ruske vlasti, a sa Zapadom je, naročito za vrijeme njegovog predsjedništva, imao bolji dijalog nego Vladimir Putin.
No, nakon izbijanja rata u Ukrajini Medvedev je postao možda i najoštriji na jeziku od svih visokih ruskih dužnosnika, a često u svojim objavama spominje nuklearni rat i druge apokaliptične scenarije. Zbog toga su neki već prestali obraćati pažnju na njega, no tekst koji je jučer objavio ipak otkriva dosta ne samo o njemu već možda i o trenutačnom stanju u Kremlju.
Popriličan dio teksta posvetio je odbacivanju pojedinih tvrdnji, odnosno kontriranju istih s vlastitim argumentima. Prva dva "mita" koja navodi su: "Rusija je u izolaciji" i "ruska ekonomija se raspada".
Za prvu stavku svi znaju da nije točno jer ruska izolacija počinje tek s kretanjem na Zapad, uključujući nekoliko zapadnih saveznika u Aziji (primjerice Japan), no Rusija ima itekako dobre odnose s većinom ostatka svijeta. Što se pak ekonomije tiče, Medvedev navodi kako je inflacija u Rusiji blizu povijesnog minimuma dok je u brojnim europskim zemljama i dalje dosta visoka.
Treće stajalište koje Medvedev opovrgava je: "Rusija je htjela obuzdati NATO, ali se savez proširio na Švedsku i Finsku"
Jasno, Medvedev u ovoj situaciji priča kao da Moskvu nije ni briga za ulazak Finske i Švedske u NATO. Razumljivo je da je prioritet eliminirati ukrajinsko članstvo, ali teško da Moskvi može biti svejedno da se njihova granica sad znatno povećava. Rusija i Finska imaju granicu od 1340 kilometara (Švedska i Rusija nemaju granicu).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
