Situacija u Kazahstanu eskalirala je naglo i vremena je malo, a područje koje moramo pokriti kako bismo imali što točniju predodžbu o razlozima ove eskalacije i potencijalnim ishodima je poprilično - pa krenimo redom i brzo jer situacija bi se sad mogla mijenjati iz sata u sat.
Što se točno dogodilo i zašto? U najosnovnijoj verziji došlo je do naglog poskupljenja goriva, dvostrukog povećanja, nakon čega su izbili nemiri koji su brzo poharali najveći grad Almaty te je predsjednik Tokayev u panici otpustio Vladu te zatim pozvao CSTO vojni blok predvođen Rusijom da intervenira s ciljem "stabilizacije" situacije. Naravno, ova osnovna verzija događaja jako malo nam govori o stvarnim razlozima zašto je došlo do ovako velike eksplozije nemira u Kazahstanu, zato moramo dati kraći povijesni kontekst.
Kazahstan je zemlja koja se nalazi na izuzetnom geostrateškom položaju pošto graniči s dvije velike svjetske sile - Rusijom i Kinom. Kazahstan je jedna od bivših sovjetskih republika te danas graniči s još tri bivše sovjetske republike prema jugu - Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.
Kazahstan je površinski ogromna zemlja - riječ je o najvećoj zemlji na svijetu bez izlaza na more. Također je riječ o površinski najvećoj (i najsjevernijoj) muslimanskoj zemlji na svijetu. No, populacija je relativno mala u usporedbi s njezinom veličinom - u naizgled beskrajnim prostranstvima Kazahstana živi svega 18.8 milijuna ljudi što znači da je Kazahstan jedna od najrjeđe naseljenih zemalja svijeta (manje od 6 osoba na kilometar kvadratni). Primjerice, površinski znatno manji južni kazahstanski susjed, Uzbekistan, ima gotovo dvostruko veći broj stanovnika (oko 35 milijuna).
Prostor današnjeg Kazahstana u povijesti su naseljevale nomadske skupine te su ovdje prolazila velika carstva. S južne strane proširilo se drevno Perzijsko carstvo, a nakon toga su stigli turkijski nomadi. U 13. stoljeću stižu Mongoli i šire svoje carstvo pod vodstvom Džingis-kana. Do 16. stoljeća posebna skupina se počinje isticati - Kazasi. Riječ je o turkijskom narodu koji danas osim u Kazahstanu živi većinom na prostoru Kine (njihove zapadne pokrajine Xinjiang) gdje ih ima oko 1.8 milijuna, u Uzbekistanu (925.000), u Rusiji (650.000) itd.
U 18. stoljeću Rusi kreću s upadom u stepe Kazahstana te se do sredine 19. stoljeća cijeli prostor nalazio pod kontrolom Ruskog Carstva. Očekivano, nakon Boljševičke revolucije cijeli Kazahstan će postati dio SSSR (službeno socijalistička republika postaje 1936. godine). Zanimljiv detalj je da će Kazahstan biti zadnja zemlja koja će proglasiti neovisnost nakon raspada SSSR-a 1991. godine.
Ali upravo put kojim se nastavio razvijati Kazahstan nakon raspada Sovjetskog Saveza dat će nam neke od ključnih odgovora za razumijevanje današnjeg kaotičnog stanja. Oč...
Što se točno dogodilo i zašto? U najosnovnijoj verziji došlo je do naglog poskupljenja goriva, dvostrukog povećanja, nakon čega su izbili nemiri koji su brzo poharali najveći grad Almaty te je predsjednik Tokayev u panici otpustio Vladu te zatim pozvao CSTO vojni blok predvođen Rusijom da intervenira s ciljem "stabilizacije" situacije. Naravno, ova osnovna verzija događaja jako malo nam govori o stvarnim razlozima zašto je došlo do ovako velike eksplozije nemira u Kazahstanu, zato moramo dati kraći povijesni kontekst.
Kazahstan je zemlja koja se nalazi na izuzetnom geostrateškom položaju pošto graniči s dvije velike svjetske sile - Rusijom i Kinom. Kazahstan je jedna od bivših sovjetskih republika te danas graniči s još tri bivše sovjetske republike prema jugu - Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.
Kazahstan je površinski ogromna zemlja - riječ je o najvećoj zemlji na svijetu bez izlaza na more. Također je riječ o površinski najvećoj (i najsjevernijoj) muslimanskoj zemlji na svijetu. No, populacija je relativno mala u usporedbi s njezinom veličinom - u naizgled beskrajnim prostranstvima Kazahstana živi svega 18.8 milijuna ljudi što znači da je Kazahstan jedna od najrjeđe naseljenih zemalja svijeta (manje od 6 osoba na kilometar kvadratni). Primjerice, površinski znatno manji južni kazahstanski susjed, Uzbekistan, ima gotovo dvostruko veći broj stanovnika (oko 35 milijuna).
Prostor današnjeg Kazahstana u povijesti su naseljevale nomadske skupine te su ovdje prolazila velika carstva. S južne strane proširilo se drevno Perzijsko carstvo, a nakon toga su stigli turkijski nomadi. U 13. stoljeću stižu Mongoli i šire svoje carstvo pod vodstvom Džingis-kana. Do 16. stoljeća posebna skupina se počinje isticati - Kazasi. Riječ je o turkijskom narodu koji danas osim u Kazahstanu živi većinom na prostoru Kine (njihove zapadne pokrajine Xinjiang) gdje ih ima oko 1.8 milijuna, u Uzbekistanu (925.000), u Rusiji (650.000) itd.
U 18. stoljeću Rusi kreću s upadom u stepe Kazahstana te se do sredine 19. stoljeća cijeli prostor nalazio pod kontrolom Ruskog Carstva. Očekivano, nakon Boljševičke revolucije cijeli Kazahstan će postati dio SSSR (službeno socijalistička republika postaje 1936. godine). Zanimljiv detalj je da će Kazahstan biti zadnja zemlja koja će proglasiti neovisnost nakon raspada SSSR-a 1991. godine.
Ali upravo put kojim se nastavio razvijati Kazahstan nakon raspada Sovjetskog Saveza dat će nam neke od ključnih odgovora za razumijevanje današnjeg kaotičnog stanja. Oč...
