Situacija u Kazahstanu eskalirala je naglo i vremena je malo, a područje koje moramo pokriti kako bismo imali što točniju predodžbu o razlozima ove eskalacije i potencijalnim ishodima je poprilično - pa krenimo redom i brzo jer situacija bi se sad mogla mijenjati iz sata u sat.
Što se točno dogodilo i zašto? U najosnovnijoj verziji došlo je do naglog poskupljenja goriva, dvostrukog povećanja, nakon čega su izbili nemiri koji su brzo poharali najveći grad Almaty te je predsjednik Tokayev u panici otpustio Vladu te zatim pozvao CSTO vojni blok predvođen Rusijom da intervenira s ciljem "stabilizacije" situacije. Naravno, ova osnovna verzija događaja jako malo nam govori o stvarnim razlozima zašto je došlo do ovako velike eksplozije nemira u Kazahstanu, zato moramo dati kraći povijesni kontekst.
Kazahstan je zemlja koja se nalazi na izuzetnom geostrateškom položaju pošto graniči s dvije velike svjetske sile - Rusijom i Kinom. Kazahstan je jedna od bivših sovjetskih republika te danas graniči s još tri bivše sovjetske republike prema jugu - Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.
Kazahstan je površinski ogromna zemlja - riječ je o najvećoj zemlji na svijetu bez izlaza na more. Također je riječ o površinski najvećoj (i najsjevernijoj) muslimanskoj zemlji na svijetu. No, populacija je relativno mala u usporedbi s njezinom veličinom - u naizgled beskrajnim prostranstvima Kazahstana živi svega 18.8 milijuna ljudi što znači da je Kazahstan jedna od najrjeđe naseljenih zemalja svijeta (manje od 6 osoba na kilometar kvadratni). Primjerice, površinski znatno manji južni kazahstanski susjed, Uzbekistan, ima gotovo dvostruko veći broj stanovnika (oko 35 milijuna).
Kazahstan na kartiProstor današnjeg Kazahstana u povijesti su naseljevale nomadske skupine te su ovdje prolazila velika carstva. S južne strane proširilo se drevno Perzijsko carstvo, a nakon toga su stigli turkijski nomadi. U 13. stoljeću stižu Mongoli i šire svoje carstvo pod vodstvom Džingis-kana. Do 16. stoljeća posebna skupina se počinje isticati - Kazasi. Riječ je o turkijskom narodu koji danas osim u Kazahstanu živi većinom na prostoru Kine (njihove zapadne pokrajine Xinjiang) gdje ih ima oko 1.8 milijuna, u Uzbekistanu (925.000), u Rusiji (650.000) itd.
U 18. stoljeću Rusi kreću s upadom u stepe Kazahstana te se do sredine 19. stoljeća cijeli prostor nalazio pod kontrolom Ruskog Carstva. Očekivano, nakon Boljševičke revolucije cijeli Kazahstan će postati dio SSSR (službeno socijalistička republika postaje 1936. godine). Zanimljiv detalj je da će Kazahstan biti zadnja zemlja koja će proglasiti neovisnost nakon raspada SSSR-a 1991. godine.
Ali upravo put kojim se nastavio razvijati Kazahstan nakon raspada Sovjetskog Saveza dat će nam neke od ključnih odgovora za razumijevanje današnjeg kaotičnog stanja. Očekivano, nakon raspada SSSR-a Kazahstan se - kao i sve druge post-sovjetske republike centralne Azije - transformirao u autoritarnu državu gdje su neke slobode poput izbora, govora i slično postojale samo na papiru, ali zato se počela stvarati jedna druga sloboda - sloboda tržišta. Dakako, strano tržište je bilo itekako zainteresirano za prodor u Kazahstan jer riječ je o jednoj od energetski najvažnijih zemalja na svijetu!
Kazahstan je danas dominantna zemlja centralne Azije te stvara oko 60% BDP-a ove cijele regije zahvaljujući velikim količinama nafte i plina s kojima raspolaže. Nadalje, Kazahstan također raspolaže i s velikim mineralnim bogatstvima, a jedan od najvažnijih svakako je uran. Kazahstan je apsolutno najveći proizvođač urana na svijetu, a ta informacija je danas iznimno bitna u vrijeme dok se zemlje diljem svijeta okreću od fosilnih goriva prema drugim oblicima energije - u takvom svijetu od iznimne važnosti svakako će biti i uran.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
