Ukrajinska vojska na najvišem je stupnju pripravnosti nakon jučerašnje eskalacije na prostoru Azovskog mora, a predsjednik Petro Porošenko predložio je proglašenje ratnog stanja nakon sukoba između ruskih snaga i ukrajinske mornarice u blizini Krima - podsjetimo, Rusija je optužila Ukrajinu da su njihovi brodovi ušli u ruske teritorijalne vode, otvorili su vatru na ukrajinske brodove te zauzeli tri broda zajedno s članovima posade.
Ukrajinsko vijeće nacionalne sigurnosti i obrane (NSDC) podržalo je prijedlog predsjednika Porošenka da se proglasi ratno stanje u trajanju od 60 dana. O tom prijedlogu danas će glasati i ukrajinski parlament, za očekivati je da će prijedlog proći. No, Porošenko je pojasnio kako uvođenje takvog stanja "ne znači da su Ukrajina i Rusija sada u ratu".
Rusija tvrdi kako ih Ukrajina nije unaprijed obavijestila o prolasku brodova što ukrajinska strana opovrgava te navode kako su sve na vrijeme dojavili. Iz Kijeva sada hitno zahtijevaju oslobađanje njihovih brodova, posade te isplatu kompenzacije za nanijetu štetu.
Nadalje, ukrajinske vlasti pozivaju svoje saveznike, EU i NATO, da uzvrate protiv "ruske agresije" jačajući postojeće i uvodeći nove sankcije protiv Rusije, ali i šaljući Ukrajini "vojnu pomoć za obranu teritorijalnog integriteta".
Kako je zapravo došlo do ove eskalacije? Ukrajinski brodovi plovili su iz ukrajinske luke Odessa u ukrajinsku luku Mariupolj u Azovskom moru (iz Kijeva navode kako je to bila rutinska plovidba). Prema nekim izvorima riječ je o nekih 5 ili 6 brodova (točni detalji tek se trebaju potvrditi, no zadnje informacije sugeriraju kako je ipak bilo riječ o 3 broda), manjih brodova ukrajinske ratne mornarice. No, otkako je Rusija prisvojila Krim (nakon referenduma na Krimu 2014. godine) - i integrirala ga u sastav Ruske Federacije - Ukrajina se našla u popriličnom problemu: do Mariupolja sada mogu stići samo prolazeći kroz tjesnac Kerč, odnosno kroz prostor koji od sada kontrolira Rusija.
Status samog Krima svakako je bitan faktor u ovoj situaciji. Naime, niti jedna zemlja nije de-jure priznala Krim kao dio Rusije te osuđuju aneksiju. Nekoliko zemalja priznalo je valjanost referenduma na Krimu (Kuba, Sjeverna Koreja, Nikaragva, Sudan, Sirija, Zimbabve, Afganistan), no nema službenih priznanja. Ipak, mnogi de-facto prihvaćaju, mada i nevoljko, da je to novo stanje, odnosno da se Krim nalazi pod kontrolom Rusije te da se to neće promijeniti.
Vratimo se na rutu Odessa-Mariupolj - dakle, ukrajinski brodovi da bi prošli kroz Kerč tjesnac moraju sada obavijestiti Rusiju o svom prolasku unaprijed kako se ne bi dogodile upravo situacije kakvima smo jučer svjedočili. Kako smo i spomenuli, Kijev tvrdi da je Moskva o prolasku brodova obaviještena dok Moskva ističe kako to nije istina. Ovaj detalj svakako nipošto ne bi smio ostati nekakva enigma - Kijev mora, ako može, prezentirati dokaz o kontaktiranju ruske strane po pitanju prolaza brodova kroz Kerč tjesnac, morali bi imati nekakav pisani dokument o tome ili zapisnik, nešto što bi dalo odgovor na to tko u ovoj situaciji govori istinu. Naime, ako jedna strana laže onda se tu istu stranu svakako može optužiti da je isprovocirala ovaj incident za određene svrhe.
Kakav je pravni status? Smiju li ukrajinski brodovi prolaziti kroz Kerč tjesnac, iz perspektive Rusije i iz perspektive međunarodnog prava? Da i da - naime, postoji sporazum iz 2003. godine prema kojem i Rusija i Ukrajina imaju slobodu plovidbe kroz ovaj tjesnac. No, zbog tehničkih detalja prolaska svaki brod treba obavijestiti lučku upravu u gradu Kerč koja je zadužena za regulaciju prometa kroz ovaj tjesnac.
Očito je kako su ukrajinski brodovi prolazili ovdje i nakon krize na Krimu, zašto je onda sada situacija eskalirala? Ruska strana tvrdi kako je sada situacija drugačija jer su se ukrajinski brodovi pojavili bez ikakve najave te su se iz pravca Crnog mora počeli približavati tjesnacu Kerč oko 7 sati ujutro prema moskovskom vremenu.
Nadalje, ruska strana ističe kako su poručili ukrajinskim brodovima da napuste ruske teritorijalne vode što su ovi, tvrde Rusi, odlučili ignorirati.
Uskoro, oko 11:30 prema moskovskom vremenu, još dva ukrajinska broda prilaze Kerč tjesnacu, ovog puta iz drugog pravca, iz luke Berdjansk u Azovskom moru (otud i jučerašnje informacije o 5 brodova), no ti brodovi se nakon upozorenja okreću i vraćaju u luku.
Situacija je pak i dalje vrlo napeta s druge strane - tri ukrajinska broda približavaju se prolazu između Krima i ruskog kopna. Do eskalacije dolazi uskoro - ruska strana odlučuje se na poprilično nekonvencionalni potez: velikim teretnim brodom, koji je praćen s nekoliko manjih vojnih brodova, doslovno fizički zatvaraju pomorski prolaz te navode kako to čine iz "sigurnosnih razloga".
Napetost dodatno raste nakon što ruska strana podiže i vojne zrakoplove - prvo stižu helikopteri Ka-52 (i obilaze most), nedugo nakon njih i nekoliko Su-25 lovaca.
Situacija je očito eskalirala i ukrajinski brodovi su toga svjesni, ali, kako tvrdi ruska strana, još uvijek se ne okreću i nastavljaju dalje prema svojoj ruti. Ruski FSB ističe kako su tada njihove snage bile primorane otvoriti vatru. Ono što je uslijedilo tada je očito iskrcavanje ruskih specijalnih snaga na ukrajinske brodove i zauzimanje istih. Ruska strana tvrdi kako je troje ukrajinskih mornara ranjeno te kako im je pružena liječnička pomoć (nisu u životnoj opasnosti). Kako su ranjeni? Ne navodi se je li do ranjavanja došlo u trenutku kada ruske snage otvaraju vatru na ukrajinske brodove ili se dogodio direktan sukob pri upadu ruskih specijalnih snaga na brodove. U svakom slučaju, tri ukrajinska broda su zauzeta, zajedno s članovima posade.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.