Po prvi puta Rusija je poslala svoj napredni S-400 Trijumf protuzračni sustav u neku drugu zemlju s ciljem sudjelovanja u vojnim vježbama - i ta zemlja je Srbija. S-400, zajedno s baterijom Pantsir-S1 raketnih sustava zemlja-zrak, stigli su u vojnu zračnu bazu Batajnica, 25 kilometara od Beograda. Napredna ruska oprema sudjelovat će u vojnim vježbama pod nazivom "Slavenski štit 2019".
Ovo će biti prve rusko-srpske vojne vježbe ove vrste, kao i prvi puta da S-400 sudjeluje u takvim vojnim vježbama izvan Rusije.
Dakako, same vojne vježbe zapravo su i jasna poruka da Moskva želi zadržati tradicionalno dobre odnose s Beogradom u vrijeme dok se Srbija kreće prema Zapadnim integracijama - bilo europskim, bilo euro-atlantskim.
Službeni stav Beograda je da Srbija želi ulazak u Europsku uniju, ali ne i u NATO savez. Neki smatraju kako se Rusija protivi bilo kakvim Zapadnim integracijama za Srbiju, bilo da je riječ o EU-u ili NATO savezu. No, očekivano, potencijalno članstvo Srbije u Europskoj uniji nije nešto što bi toliko zabrinjavalo Moskvu, ali NATO članstvo je već jedna sasvim druga priča i tu će Moskva iskoristiti sav svoj utjecaj da do toga ne dođe.
S-400 u Srbiji
Neki će reći kako je "nemoguće" očekivati da će Srbija ikada pristupiti NATO savezu, referirajući se na NATO bombardiranje Srbije 1999. kao i na ulogu NATO-a na Kosovu. Iako to možda tako izgleda danas, naročito za vrijeme vlasti predsjednika Aleksandra Vučića, nema nikakve garancije da će to biti vječan stav u slučaju da dođe do promjene vlasti u Beogradu.
Prije nešto više od desetak godina neki su slično tvrdili i za Crnu Goru, uzevši u obzir ruski utjecaj i u toj zemlji - no danas je Crna Gora punopravna članica NATO saveza.
Srbija je pak još 2006. proglasila vojnu neutralnost. Od 2015. nalazi se u NATO-ovom programu "Partnerstvo za mir". Riječ je o programu kojime se nastoji stvoriti povjerenje između NATO-a i zemalja bivšeg SSSR-a (i Istočnog bloka). Cijeli bivši Sovjetski savez je u tom programu, pa tako i Rusija, sve stupaju u isti 1994. (izuzev Tadžikistana koji je stupio u program 2002. godine). Od onda su tri bivše sovjetske republike postale dio NATO saveza, riječ je o baltičkim zemljama - Litva, Latvija i Estonija.
Što se pak Srbije tiče, je li ona svojim proglašenjem neutralnosti sada izvan svake mogućnosti ulaska u NATO? Nipošto. Na prostoru Srbije djeluju pro i anti NATO snage, svo ovo vrijeme. Primjerice, od 2001. u Srbiji djeluje nevladina organizacija pod nazivom Atlantski savjet Srbije (Atlantic Council of Serbia), a prije dvije godine predsjednik ove organizacije koja promovira euroatlantsku integraciju za Srbiju, Vladimir Radulović, istaknuo je kako bi Srbija mogla, ukoliko odluka bude donijeta, postati NATO članica u roku od 3 godine. U svom argumentu za ulazak u NATO Radulović ističe iste argumente koji su se isticali i u Hrvatskoj pred njeno članstvo gdje, unatoč najavama, nije bio odobren referendum kako bi narod sam se izjasnio želi li ulazak u ovu vojnu alijansu predvođenu SAD-om.
"Kao prvo, tu je Članak 5 NATO povelje. Kada postanemo NATO članica napad na nas smatra se napadom na sve članice NATO saveza. Postali bismo član najsnažnije vojne alijanse na svijetu. Nadalje, to članstvo bi ubrzalo proces modernizacije i profesionalizacije našeg obrambenog sektora. Članstvom bi također drastično porasla međunarodna reputacija Srbije, a vrijeme koje nam treba za ulazak u EU bi se vjerojatno prepolovilo", tvrdi Radulović.
Kako smo i spomenuli, argumenti su gotovo identični kao i oni koji su se iznosili za vrijeme debate oko ulaska Hrvatske u NATO pakt (vjerojatno su identični bili i u drugim zemljama). Dakako, uvesti Hrvatsku u NATO bilo je puno lakše nego što bi bilo Srbiju, ne samo zbog povijesnih okolnosti 90-ih već i zbog tradicionalno dobrih odnosa između Beograda i Moskve.
Za Rusiju je NATO ekvivalent glavnog neprijatelja i Beograd bi se jako zamjerio Moskvi kada bi prešao u redove takve alijanse.
No, da je takav scenarij nemoguć ne bi jučer nedaleko od Beograda bio paradiran ruski S-400. Naime, i Moskvi je savršeno jasno da na kraju dana, bez obzira na povijest i savezništva, ono što će se najviše računati je ekonomska situacija - a na tom argumentu se zemljama bivše SFRJ i bivšeg Istočnog bloka a od početka nude euro-atlantske integracije. Drugim riječima - ako narod Srbije jednog dana kolektivno većinski zaključi da je to jedini put prema percipiranom ekonomskom prosperitetu, izabrat će vlast koja će ih voditi tim putem.
Dakako, danas sama euro-atlantska konstrukcija ne stoji baš najbolje. Prije nekoliko dana skoro je izbio vojni sukob između najmoćnije i poprilično moćne NATO članice - odnosno između SAD-a i Turske. U isto vrijeme Europska unija se nalazi pred gubitkom jedne velike članice, Velike Britanije.
Kada su se Hrvatskoj nudile euro-atlantske integracije priča je zvučala bar donekle drugačije - iako je i tada velika financijska kriza ubrizgala popriličnu dozu skepticizma u društvo (i prosvjede protiv EU članstva).
Srbija je pak oštro podijeljena po pitanju članstva u Europskoj uniji i članstva u NATO-u. Pogledajmo rezultate većih anketa (od prošle godine). Na referendumu za ulazak u EU 52% stanovnika Srbije glasalo bi "za" ulazak u Europsku uniju dok bi svega 24% bilo "protiv" (ostali su neodlučni). Drugim riječima, Srbija bi bez većih problema ušla u EU, vjerojatno bi na kraju rezultat bio sličan kakav je bio i u Hrvatskoj (66% glasalo je na referendumu za ulazak u EU), iako je neposredno pred referendum trajala kampanja zastrašivanja građana ("ako glasate protiv neće biti mirovina").
Kada je pak riječ o ulasku u NATO, čak 84% ispitanika u Srbiji protivi se takvom scenariju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
