Analiza možda i zadnje šanse za mir u Europi: Linije na granicama bivšeg Varšavskog pakta kao ruski zahtjevi stigli su na stol SAD-a i NATO-a - jesu li to prijedlozi ili ultimatumi? I što ako budu odbijeni?

Iako zadnjih dana sa Zapada dolaze isključivo izjave o podršci Ukrajini i osudi Rusije, iz Moskve "guraju" dalje sa svojom idejom te su danas objavili ponudu koja je sad na stolu. Riječ je o prijedlogu kojeg je prvo Putin iznio Bidenu za vrijeme virtualnog sastanka prije desetak dana. U međuvremenu je o ovoj temi razgovarao i s Macronom i Johnsonom, a sada su neki konkretniji detalji napokon dostupni i u javnosti.

Iz Moskve tvrde kako se njihov prijedlog svodi na sigurnosne garancije koje bi trebale, prema njima, privesti kraju aktualnu krizu te normalizirati odnose. Nacrt dokumenta dat je zamjenici američkog državnog tajnika, Karen Donfried, koja je u srijedu bila u Moskvi.

Čini se kako Moskva u ovoj napetoj situaciji poziva na jedan opširan "reset" u odnosima koji bi trebao, kako tvrde, dovesti do jačanja sigurnosti kod svih uključenih strana. U nacrtu dokumenta se navodi kako već deset godina dolazi do narušavanja odnosa između Moskve i Washingtona, počevši sa zapadnom vojnom intervencijom u Libiji 2011. te kasnije krizom u Siriji i Ukrajini.

O čemu se konkretno radi? Rusija je sastavila nacrte dva dokumenta, jedan za NATO i jedan samo za SAD. Oba dokumenta imaju formu ugovora na temelju kojeg bi se potpisnici trebali držati prihvaćenih sigurnosnih odredbi. U dokumentu koji je poslan NATO-u glavni fokus je, očekivano, stavljen na kretanje vojske. Rusija konkretno traži da se vojska ne šalje na prostor nijedne europske zemlje koja nije bila NATO članica prije 1997. Drugim riječima, to bi obuhvaćalo sve zemlje bivšeg Varšavskog pakta. Podsjetimo, 1999. u NATO su ušle Češka, Mađarska i Poljska, a 2002. Litva, Estonija, Latvija, Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija (sve ove, osim Slovenije, bile su dio Varšavskog pakta).