Prošlo je točno mjesec dana od inauguracije, a u svom jučerašnjem prvom govoru pred međunarodnom publikom - u sklopu virtualne Sigurnosne konferencije u Munchenu (riječ je o ključnoj konferenciji na temu sigurnosti i vanjske politike koja se održava svake godine) - Joe Biden je iznio neke ključne stavke i dao do znanja kako će izgledati način na koji će se Amerika, pod njegovom administracijom, postaviti prema svijetu.
Neki već oduševljeno ističu kako je riječ o "povijesnom zaokretu". Dakako, u ovom slučaju pod "zaokretom" zapravo se misli o napuštanju pristupa prethodne Trumpove administracije i povratak na već poznatu američku stazu kojom su se kretala dva mandata Baracka Obame za vrijeme kojih je Biden bio potpredsjednik.
Sve to bilo je i više nego očekivano, ali sad dolazi i kao nedvosmislena potvrda od strane samog Bidena. "Amerika se vratila, trans-atlantski savez se vratio i više ne gledamo unatrag, gledamo samo naprijed zajedno", poručio je Biden u najcitiranijoj rečenici njegovog jučerašnjeg govora. Tko smo to "mi" koji idemo naprijed zajedno? SAD i Europa, dakako. "Partnerstvo između Europe i SAD-a je temelj svega što želimo postići u 21. stoljeću", rekao je.
To jest popriličan "zaokret" u odnosu na politiku kakvu je vodio Donald Trump. Recimo to ovako - dvije Obamine administracije definirale su put prema tim "ostvarenjima 21. stoljeća", a Bidenova administracija sada ih nastavlja. Plan se tek djelomično izjalovio pošto Trumpova administracija nije "smjela niti postojati" - sve što su Obama i Biden započeli trebala je još i snažnije nastaviti prva američka predsjednica, Hillary Clinton. Trump je pomrsio planove i odgodio ih za 4 godine nastojeći započeti jednu novu priču, novi američki pravac, svoju "Amerika na prvom mjestu" politiku. Da je kojim slučajem Trump osvojio drugi mandat ta politika sad bi bila još i izraženija, a to bi se naročito odrazilo upravo na one čimbenike koje sada Biden ističe kao najvažnije - transatlantski odnos, jačanje NATO saveza, izgradnja "vizije 21. stoljeća" (za trijumf liberalne demokracije, ne samo vani, već i "doma").
U neku ruku administracija Joea Bidena je administracija Hillary Clinton, sveg onog što je bilo u planu da će ona pokrenuti. Zašto onda u Bijeloj kući imamo Joea, a ne Hillary? Zato što je Demokratska stranka shvatila da je Clinton podbacila 2016., da je ipak donekle "kriva" što je Trump bio zadnje 4 godine na vlasti. Ali proces se morao nastaviti, zato nije ni u obzir dolazila ideja da se recimo Trumpa zaustavi još tamo 2016. s nekim tko je to i mogao, recimo s Bernijem Sandersom.
Za vrijeme jučerašnjeg govora Biden nije Trumpa spomenuo imenom, ali je jasno aludirao na njega kada je, primjerice, govorio o NATO savezu. "Znam da su zadnjih nekoliko godina bile teške i izazovne po naš trans...
Neki već oduševljeno ističu kako je riječ o "povijesnom zaokretu". Dakako, u ovom slučaju pod "zaokretom" zapravo se misli o napuštanju pristupa prethodne Trumpove administracije i povratak na već poznatu američku stazu kojom su se kretala dva mandata Baracka Obame za vrijeme kojih je Biden bio potpredsjednik.
Sve to bilo je i više nego očekivano, ali sad dolazi i kao nedvosmislena potvrda od strane samog Bidena. "Amerika se vratila, trans-atlantski savez se vratio i više ne gledamo unatrag, gledamo samo naprijed zajedno", poručio je Biden u najcitiranijoj rečenici njegovog jučerašnjeg govora. Tko smo to "mi" koji idemo naprijed zajedno? SAD i Europa, dakako. "Partnerstvo između Europe i SAD-a je temelj svega što želimo postići u 21. stoljeću", rekao je.
To jest popriličan "zaokret" u odnosu na politiku kakvu je vodio Donald Trump. Recimo to ovako - dvije Obamine administracije definirale su put prema tim "ostvarenjima 21. stoljeća", a Bidenova administracija sada ih nastavlja. Plan se tek djelomično izjalovio pošto Trumpova administracija nije "smjela niti postojati" - sve što su Obama i Biden započeli trebala je još i snažnije nastaviti prva američka predsjednica, Hillary Clinton. Trump je pomrsio planove i odgodio ih za 4 godine nastojeći započeti jednu novu priču, novi američki pravac, svoju "Amerika na prvom mjestu" politiku. Da je kojim slučajem Trump osvojio drugi mandat ta politika sad bi bila još i izraženija, a to bi se naročito odrazilo upravo na one čimbenike koje sada Biden ističe kao najvažnije - transatlantski odnos, jačanje NATO saveza, izgradnja "vizije 21. stoljeća" (za trijumf liberalne demokracije, ne samo vani, već i "doma").
U neku ruku administracija Joea Bidena je administracija Hillary Clinton, sveg onog što je bilo u planu da će ona pokrenuti. Zašto onda u Bijeloj kući imamo Joea, a ne Hillary? Zato što je Demokratska stranka shvatila da je Clinton podbacila 2016., da je ipak donekle "kriva" što je Trump bio zadnje 4 godine na vlasti. Ali proces se morao nastaviti, zato nije ni u obzir dolazila ideja da se recimo Trumpa zaustavi još tamo 2016. s nekim tko je to i mogao, recimo s Bernijem Sandersom.
Za vrijeme jučerašnjeg govora Biden nije Trumpa spomenuo imenom, ali je jasno aludirao na njega kada je, primjerice, govorio o NATO savezu. "Znam da su zadnjih nekoliko godina bile teške i izazovne po naš trans...
