Iako je robovlasništvo u SAD-u ukinuto usvajanjem 13. amandmana krajem 1865. godine, diskriminacija, i to sustavna diskriminacija i rasna segregacija, potrajala je u SAD-u još 100 godina. Sve do 1965. godine na snazi su bili tzv. "Jim Crow" zakoni (lik Jima Crowa je zapravo bila rasistička karikatura crnca), naročito na prostoru južnih američkih saveznih država. Zakoni, koji su varirali od države do države, često su diskriminirali crnačko, naročito crnačko, ali i bilo koje drugo ne-bijelačko stanovništvo (recimo u saveznoj državi Oregon sve do 1930-ih bili su zabranjeni brakovi između bijelaca i osoba kineskog podrijetla).
Rasizam i segregacija u SAD-u proizlaze uvelike iz činjenice da je SAD, nakon osamostaljenja od Britanije, zapravo bio zemlja u kojoj su dominaciju, na svim razinama, imali tzv. WASP-ovci, kratica koja dolazi od "White Anglo-Saxon Protestant", odnosno bijeli anglo-saksonski protestanti. Drugim riječima diskriminacija je bila vršena i prema drugim bijelcima koji nisu bili dio privilegirane WASP skupine, prema Ircima, Talijanima, Nijemcima, i svakako katolicima.
No, diskriminacija prema crncima održala se najduže. Neki će reći da je SAD ušao u svoju "post-rasističku" fazu tek izborom Baracka Obame za predsjednika SAD-a, a neki će reći kako još uvijek niti nije. Diskriminacija u SAD-u svakako još uvijek postoji, no kada govorimo o sustavnoj, zakonskoj diskriminaciji, ona se održala jako dugo, kako smo i spomenuli, sve do 1965. godine - a možda bi trajala i dulje da tih godina nije izbio ogroman pokret "Civil Rights Movement" (Pokret za ljudska prava) diljem SAD-a. Pokret za jednakost trajao je desetljećima, no ponajviše od sredine 50-ih do kraja 60-ih godina kada je ujedno ostvaren i najveći progres.
U tom pokretu se naročito istaknuo Martin Luther King Junior (rođen u Atlanti 15. siječnja 1929.), američki baptistički svećenik, aktivist i jedan od ključnih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
King je bio izuzetna osoba, što je postalo očito već od njegovih najmlađih dana. Još kao dječak s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije.
Krenuo je na fakultet s 15 godina, tri godine ranije nego njegovi vršnjaci. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama.
Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoslovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz filozofije religije - studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.
U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu - Corettu Scott. I ona je, kao i on, došla s Juga. Odrasla je u crnačkoj zemljor...
Rasizam i segregacija u SAD-u proizlaze uvelike iz činjenice da je SAD, nakon osamostaljenja od Britanije, zapravo bio zemlja u kojoj su dominaciju, na svim razinama, imali tzv. WASP-ovci, kratica koja dolazi od "White Anglo-Saxon Protestant", odnosno bijeli anglo-saksonski protestanti. Drugim riječima diskriminacija je bila vršena i prema drugim bijelcima koji nisu bili dio privilegirane WASP skupine, prema Ircima, Talijanima, Nijemcima, i svakako katolicima.
No, diskriminacija prema crncima održala se najduže. Neki će reći da je SAD ušao u svoju "post-rasističku" fazu tek izborom Baracka Obame za predsjednika SAD-a, a neki će reći kako još uvijek niti nije. Diskriminacija u SAD-u svakako još uvijek postoji, no kada govorimo o sustavnoj, zakonskoj diskriminaciji, ona se održala jako dugo, kako smo i spomenuli, sve do 1965. godine - a možda bi trajala i dulje da tih godina nije izbio ogroman pokret "Civil Rights Movement" (Pokret za ljudska prava) diljem SAD-a. Pokret za jednakost trajao je desetljećima, no ponajviše od sredine 50-ih do kraja 60-ih godina kada je ujedno ostvaren i najveći progres.
U tom pokretu se naročito istaknuo Martin Luther King Junior (rođen u Atlanti 15. siječnja 1929.), američki baptistički svećenik, aktivist i jedan od ključnih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
King je bio izuzetna osoba, što je postalo očito već od njegovih najmlađih dana. Još kao dječak s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije.
Krenuo je na fakultet s 15 godina, tri godine ranije nego njegovi vršnjaci. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama.
Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoslovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz filozofije religije - studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.
U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu - Corettu Scott. I ona je, kao i on, došla s Juga. Odrasla je u crnačkoj zemljor...
