X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  540 kn  360 kn!
NOVO: Od sad mogućnost plaćanja i na rate! 30 kn / mjesečno
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

21.9.1993. - Velika priča o presudnom događaju u povijesti moderne Rusije: Najkrvaviji sukob u Moskvi od Oktobarske revolucije, prva pojava misterioznih snajperista, i kako je Jeljcin tenkovima, gađajući zgradu parlamenta, uveo Rusiji neoliberalizam

PIŠE: | Foto: Jochen Teufel / WikiMedia / CC BY-SA 3.0
Objavljeno:
Rusija nakon raspada SSSR-a bila je, u najmanju ruku, čudna zemlja... kaotična. Tranzicija iz sovjetskog socijalizma u kapitalizam došla je kao veliki šok. Službeno SSSR se raspada 26. prosinca 1991., a već nekoliko dana kasnije, 2. siječnja 1992., na snagu stupa program ekonomskih reforma ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.

Nedugo zatim cijene odlaze u nebo, uvode se brojni novi porezi, industrija se naglo raspada zatvaranjem brojnih tvornica i Rusija ulazi u duboku depresiju. Dakako, nije dugo trebalo čekati da potpora za Jeljcin program počne padati, a to je pak dovelo do sve oštrije političke konfrontacije između njega s jedne strane i opozicije u parlamentu s druge strane.

Rusima, kao i svima nakon raspada socijalizma u istočnom bloku, obećana je jedna nova era prosperiteta, slobode, rastući životni standard... Umjesto toga uslijedila je katastrofa - već u prvoj polovici 1992. prosječna primanja za stanovnike pala su za 2 do 2,5 puta. Potpredsjednik Rusije, Aleksandar Rudskoj, Jeljcin program nazvao je "ekonomskim genocidom".

Izgledalo je da bi nove mjere mogle ne samo baciti Rusiju na koljena već je i razbiti u potpunosti. Naime, dio ruskih republika tražio je znatno veću autonomiju od Moskve, a neke su čak pozvale na proglašenje potpune neovisnosti, naročito naftom bogate republike kao što su Tatarstan i Baškirska.

Sve to vrijeme traje politička bitka između predsjednika Jeljcina i parlamenata. Naime, on si želi trajno povećati ovlasti kako bi proveo svoju glavnu misiju - masovnu privatizaciju u Rusiji.

Imajući u vidu da je nemoguće pomiriti predsjednika i parlament (u kojem su se mnogi i dalje opirali njegovim reformama), dogovoreno je da će se pitati trećeg aktera - ruski narod. 25. travnja 1993. stoga je organiziran referendum s četiri pitanja, ovo su ta pitanja i rezultati glasanja:1) Imate li povjerenje u predsjednika Jeljcina? 59,9% - "da"40,1% - "ne"2) Podržavate li ekonomsku politiku koja se provodi od 1992?54,3% - "da"45,7% - "ne"3) Treba li održati prijevremene predsjedničke izbore?48,8% - "da"51,2% - "ne"4) Treba li održati prijevremene parlamentarne izbore?69,1% - "da"30,9% - "ne"

Dakle, većina glasača ipak je stala uz predsjednika. Ipak, nekoliko dana kasnije, Prvog Maja, na ulicama Moskve izbijaju žestoki sukobi između anti-vladinih (anti-Jeljcin) prosvjednika i policije, a pritom je jedan policajac preminuo od zadobivenih ozljeda.

Jeljcin, osnažen referendumskim rezultatom, kreće u akciju - 21. rujna 1993. raspušta parlament, koji se tada još uvijek zvao "Vrhovni Sovjet", a sjedište mu je bilo, kao i današnjem ruskom parlamentu, Bijela kuća (Beli dom) u Moskvi.

Predsjednik Boris Jeljcin održao je govor ističući kako raspuštanjem parlamenta može provesti brzu tranziciju prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Njegov pote...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija moguća za odabrane kartice).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.