Velika priča o presudnom događaju u povijesti moderne Rusije: Najkrvaviji sukob u Moskvi od Oktobarske revolucije, prva pojava misterioznih snajperista, i kako je Jeljcin tenkovima, gađajući zgradu parlamenta, uveo Rusiji neoliberalizam
Rusija nakon raspada SSSR-a bila je, u najmanju ruku, čudna zemlja... kaotična. Tranzicija iz sovjetskog socijalizma u kapitalizam došla je kao veliki šok. Službeno SSSR se raspada 26. prosinca 1991., a već nekoliko dana kasnije, 2. siječnja 1992., na snagu stupa program ekonomskih reforma ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.
Nedugo zatim cijene odlaze u nebo, uvode se brojni novi porezi, industrija se naglo raspada zatvaranjem brojnih tvornica i Rusija ulazi u duboku depresiju. Dakako, nije dugo trebalo čekati da potpora za Jeljcin program počne padati, a to je pak dovelo do sve oštrije političke konfrontacije između njega s jedne strane i opozicije u parlamentu s druge strane.
Rusima, kao i svima nakon raspada socijalizma u istočnom bloku, obećana je jedna nova era prosperiteta, slobode, rastući životni standard... Umjesto toga uslijedila je katastrofa - već u prvoj polovici 1992. prosječna primanja za stanovnike pala su za 2 do 2,5 puta. Potpredsjednik Rusije, Aleksandar Rudskoj, Jeljcin program nazvao je "ekonomskim genocidom".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.