Na današnji dan, 13. studenog 1947. godine, službeno je završen razvoj nedvojbeno najpoznatije jurišne puške na svijetu - Avtomat Kalašnjikova 1947, skraćeno: AK-47. Ime je dobio po svom tvorcu, ruskom konstruktoru oružja Mihajlu Kalašnjikovu. Oznaka "47" odnosi se na godinu kada je ova puška standardizirana.
Riječ je o jednom od prvih jurišnih oružja uopće, a puška AK-47 danas je daleko najrasprostranjenija na svijetu. Prema pojedinim istraživanjima na svijetu se i danas nalazi više od 200 milijuna AK-47 pušaka, što znači da otprilike 1 "Kalaš" na svakih 35 osoba.
Zašto je tako popularan? Nekoliko je ključnih razloga - pouzdanost je svakako na prvom mjestu. Zatim, izrada puške je poprilično jednostavna i jeftina. Također je i jednostavan za uporabu. Zamišljen je u skladu s tadašnjom sovjetskom vojnom doktrinom - Mihajl Kalašnjikov dizajnirao je pušku koja će se moći tako jeftino proizvoditi da često neće imati smisla popravljati je pošto je jednostavnije "zgrabiti" drugu!
Što se tiče preciznosti, AK-47 uvijek se smatrao "dovoljno dobrim" te je u stanju pogoditi torzo na oko 300 metara udaljenosti. Na većim udaljenostima Kalašnjikov više nije vrlo precizan (što ne znači da ga se svejedno ne koristi).
Zbog te pristupačne cijene AK-47 je danas popularan kod svih skupina koje su spremne sudjelovati u oružanim borbama - vojske, militanti, gerilci, kriminalci... Svi imaju potrebu za puškom koja je pouzdana i izdržljiva, a kada pritom uzmemo u obzir njenu nisku cijenu, ne čudi da je AK-47 i danas, više od 70 godina od početka njene proizvodnje, još uvijek toliko tražen.
Koliko uopće košta danas jedan AK-47? Ovisi gdje. Sve oružje je također podređeno zakonima ponude i potražnje - drugim riječima, što je zona sukoba veća, vjerojatno će biti i veća cijena oružja, no, dakako, sve ovisi i o tome o kojem dijelu svijeta govorimo.
U izvještaju organizacije Global Financial Integrity prati se cijena AK-47 na crnom tržištu u svijetu. U Afganistanu može se lako nabaviti za 600 USD. Na meksičkoj sjevernoj granici sa SAD-om prodaju ih za oko 1,200 USD po komadu. Po istoj cijeni se autentični AK-47 može nabaviti i u Pakistanu, no lokalno proizvedeni modeli (niže kvalitete) prodaju se za svega 148 USD. U izvještaju se također navodi kako se AK-47 može kupiti i putem tzv. "darkneta" gdje cijena varira od 2,800 USD do 3,600 USD.
Više od 20 zemalja svijeta danas proizvodi Kalašnjikove, a najveći proizvođač je, očekivano, Kina. Rusija ih više ne proizvodi, ali zato ima velika skladišta istih.
Bilo bi jako teško, vjerojatno nemoguće, pronaći neki oružani sukob danas da u njemu nije prisutan i AK-47. No, nekad je to bilo oružje isključivo u rukama sovjetske vojske, a Zapadnjaci su ga po prvi puta vidjeli u uporabi 1956. kada su sovjetske trupe ušle u Mađarsku kako bi ugušili tamošnji pokušaj pobune.
Do danas je AK-47 bio u rukama raznih notornih aktera. Postoji snimka Osame bin Ladena kako puca iz AK-47, a pokojni irački predsjednik Saddam Hussein zarobljen je s čak dva AK-47 pored sebe.
Pripadnik Kurdistanske radničke partije (PKK) s Kalašnjikovom (izvor: Cagdas Erdogan/Getty Images)
Riječ je o "masovnom ubojici" - neke procjene govore kako oko 250,000 ljudi godišnje umire zbog posljedica ranjavanja AK-47.
Iako je riječ o tehnologiji staroj desetljećima, čak oko 50 državnih vojski danas još uvijek koristi AK-47, među njima su i Kina, Egipat, Kuba, Sudan, Sirija, Iran, Irak...
Dakako, postoje razne verzije same puške (oko 200 verzija), ali sve imaju osnovni dizajn koji se nije mijenjao još o 1947.
AK-47 je uvijek dospijevao u razne ratne zone na kojekakve načine, a od 70-ih godina često se "ubacuje" u iste - primjerice, američka CIA dostavila je stotine tisuća, možda i milijune AK-47 u Afganistan 70-ih i 80-ih kako bi se tamošnji mudžahedini borili protiv sovjetske vojske.
Iako se puška koristi na raznim terenima, vrlo je prigodna i za ratovanje po bliskoistočnim pustinjama. Čak i ,mnogi američki vojnici 2000-ih u Iraku i Afganistanu preferirali su koristiti AK-47 umjesto njihove službene jurišne puške (M-16) pošto je AK-47 puno otporniji na prašinu i pijesak u ovakvim uvjetima (rjeđe se zaglavi).
Kada je američka vojska 2007. u Iraku uspostavila novu iračku vojsku krenuli su ih naoružavati s AK-47 (koje su u većim količinama kupili od Jordana). No, morali su uskoro odustati i prebaciti se na M-16 zbog činjenice da su AK-47 masovno završavali u rukama anti-američkih pobunjeničkih skupina. Tijekom Rata u Iraku Amerikanci su "izgubili trag" po pitanju čak 110,000 AK-47.
Pripadnik iračkih snaga sigurnosti vježba gađanje s AK-47 (izvor fotografije: US Army)
Kad već spominjemo Irak, tijekom 2004. i 2005. godine više od 350,000 AK-47 prebačeno je u Irak iz BiH, uz koordinaciju Pentagona te uz odobrenje NATO snaga. Nakon pak ratova na prostoru bivše SFRJ 90-ih godina, stotine tisuća Kalašnjikova su "nestale" i završile u rukama kriminalnih i terorističkih skupina.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
