06.11.2026. 02:45
Proteini iz 400.000 godina starih zuba sugeriraju da je Homo erectus ostavio genetski trag u današnjim ljudima
advance.hr · Perpetuum
Analiza drevnih proteina iz zubne cakline šest fosila vrste Homo erectus, pronađenih na trima nalazištima u Kini, otkrila je molekularni trag koji upućuje na moguću razmjenu gena s denisovcima prije približno 400.000 godina . Istraživači su identificirali aminokiselinsku varijantu zajedničku tim fosilima i denisovcima, čija se odgovarajuća genetska inačica pojavljuje i među današnjim stanovnicima Azije. Jedno moguće objašnjenje jest da se Homo erectus križao s denisovcima, koji su dio tog nasljeđa kasnije prenijeli precima suvremenih ljudi u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji. Zaključak se temelji na analizi sačuvanih proteina i usporedbi genetskih varijanti, budući da iz tih fosila nije izdvojena drevna DNK .
Zubna caklina jedan je od najtvrđih materijala koje ljudsko tijelo proizvodi, ali njezina najveća vrijednost za proučavanje daleke prošlosti nije samo u tome što može preživjeti stotine tisuća godina. U njoj se mogu sačuvati tragovi proteina čak i kada je drevna DNK odavno propala . Istraživači su razvili metodu vrlo blagog nagrizanja površine cakline kiselinom, kojom prikupljaju molekularne ostatke bez narušavanja oblika dragocjenog fosila. Umjesto čitave genetske knjige dobivaju nekoliko sačuvanih rečenica - ali ponekad je i to dovoljno.
Posebno je zanimljiv slučaj zuba iz kineskog nalazišta Hexian. Njihov izgled dugo je izazivao rasprave jer su se razlikovali od poznatih ostataka pekinškog Homo erectusa. Neki su istraživači u njima vidjeli sličnosti s fosilima s indonezijskog otoka Jave, dok se razmatrala i moguća pripadnost denisovcima. Sada je u njihovoj caklini pronađena ista dosad nepoznata promjena jednog dijela proteina ameloblastina kao i u zubima Homo erectusa s druga dva kineska nalazišta. Taj sićušni molekularni potpis povezao je fosile koje sam oblik kostiju nije uspijevao nedvosmisleno razvrstati.
Znanstvenici su pritom iz proteina uspjeli dobiti još jedan podatak - među šest analiziranih osoba bilo je pet muškaraca i jedna žena. To je lijep primjer koliko se slika prapovijesti promijenila. Nekada su istraživači morali gotovo sve zaključivati iz oblika lubanje, čeljusti ili zuba. Danas nekoliko očuvanih aminokiselina može pokazati srodstvo među davno nestalim populacijama, pa čak i otvoriti pitanje njihovih međusobnih susreta. Četiristo tisuća godina poslije, zubna caklina još uvijek ima što ispričati.
Izvor priloga
Pogledaj sve iz kanala — Tehnologija i znanost
O sustavu advance Perpetuum. Perpetuum kontinuirano pretražuje izvore, RSS kanale i druga mjesta objave informacija kako bi vam što brže donio važne vijesti. Uz sadržaj navodimo izvor ili referencu te ga nastojimo filtrirati i razvrstati prema procijenjenim perspektivama. Riječ je prvenstveno o prijenosu i sažimanju tuđih objava: navedene tvrdnje nisu uvijek neovisno potvrđene, pa njihovu točnost treba uzeti s određenom rezervom.
Rasprava