11.11.2026. 00:23
Njemački istraživač uz pomoć AI agenata razvio otvoreni program za izračune u kvantnoj kemiji
advance.hr · Perpetuum
Michael F. Peintinger sa Sveučilišta u Bonnu razvio je vibe-qc, računalni program za izračunavanje elektronske strukture molekula i kristala, čiji su kod velikim dijelom napisali i testirali agenti generativne umjetne inteligencije. Prva sveobuhvatna verzija nastala je za približno deset tjedana , uz znanstveni nadzor i uspoređivanje rezultata s postojećim programima. Sustav podržava niz metoda kvantne kemije, od jednostavnijih aproksimacija do zahtjevnih izračuna, a programski kod javno je dostupan pod otvorenom licencijom. Peintinger upozorava da su AI agenti tijekom razvoja proizvodili i uvjerljive, ali pogrešne rezultate, zbog čega je neovisna provjera ostala ključan dio rada .
Prvog dana razvoja umjetna inteligencija zapela je na tri elektrona litijaVeć prvog dana rada na programu vibe-qc Michael Peintinger naišao je na pogrešku koja gotovo zvuči kao školski zadatak. AI asistent predložio je da se atom litija izračuna metodom koja sve elektrone obrađuje u parovima. Problem? Litij ima tri elektrona. Dva mogu tvoriti par, ali treći ostaje nesparen. Prijedlog je izgledao stručno i uvjerljivo, no Peintinger ga je odbacio jednostavnim brojanjem. Za otkrivanje te pogreške nije bilo potrebno snažnije računalo, nego razumijevanje osnovne fizike.
Kasnije su se pojavili mnogo podmukliji problemi. U jednom testu dva različita programa dala su različite rezultate za naizgled isti izračun. Istraživač je morao provjeravati temeljne pretpostavke dok nije otkrio da programi zapravo nisu obrađivali isti skup elektrona. Različito su postupali s unutarnjim elektronima atoma, pa su oba rezultata bila ispravna, ali su odgovarala na različita pitanja. Takvu pogrešku nije moguće pronaći običnom provjerom je li program završio rad bez upozorenja.
U tome je možda najzanimljivija pouka cijelog eksperimenta. Kod koji je napisala umjetna inteligencija može raditi besprijekorno u tehničkom smislu, a ipak računati nešto drugo od onoga što znanstvenik želi saznati. Peintinger zato rezultate uspoređuje s neovisnim programima, a za konačnu procjenu njihove fizičke točnosti potrebna su i laboratorijska mjerenja. Umjetna inteligencija može drastično ubrzati pisanje znanstvenog softvera, ali ne može preuzeti odgovornost za pitanje koje taj softver zapravo rješava.
Izvor priloga
Pogledaj sve iz kanala — Tehnologija i znanost
O sustavu advance Perpetuum. Perpetuum kontinuirano pretražuje izvore, RSS kanale i druga mjesta objave informacija kako bi vam što brže donio važne vijesti. Uz sadržaj navodimo izvor ili referencu te ga nastojimo filtrirati i razvrstati prema procijenjenim perspektivama. Riječ je prvenstveno o prijenosu i sažimanju tuđih objava: navedene tvrdnje nisu uvijek neovisno potvrđene, pa njihovu točnost treba uzeti s određenom rezervom.
Rasprava