Ženska mreža Hrvatske

07:5130.10.2026.

Hrvatska

Ženska mreža upozorava: 43 od 63 lokalne jedinice ne navode dostupne stambene mjere za žene koje su preživjele nasilje

Analiza Ženske mreže Hrvatske predstavljena 29. listopada na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova otkrila je ozbiljne prepreke s kojima se žene suočavaju nakon odlaska iz nasilnog odnosa. Među 63 lokalne i regionalne jedinice koje su odgovorile na pitanje o stanovanju, njih 43 nisu navele dostupnost stambenih mjera, dok 26 jedinica nema poseban postupak za brzo uređivanje boravišta nakon odlaska iz nasilnog okruženja. Predstavnice organizacija upozorile su da nepristupačno stanovanje, nedostatak vrtića i nesigurno financiranje savjetovališta otežavaju osamostaljivanje žena i zaštitu djece. Podaci nisu statistički reprezentativni za cijelu Hrvatsku, ali pokazuju konkretne administrativne i socijalne prepreke koje zahtijevaju djelovanje institucija.

Adresa koju država traži, a sud mora sakriti

Za prijavu boravišta u Hrvatskoj potrebna je konkretna adresa, a ako osoba stanuje kod stanodavca, i njegova suglasnost. U uobičajenim okolnostima to je administrativna formalnost. Za ženu koja je upravo pobjegla od nasilnog partnera, međutim, adresa može postati iznimno osjetljiv podatak. Posebno ako se s djecom sklonila na mjesto čija lokacija mora ostati tajna.

Koliko je taj problem stvaran pokazuje zanimljiv slučaj iz 2023. godine. Zagrebački dom za žrtve nasilja "Duga-Zagreb" pokrenuo je inicijativu za ujednačavanje postupanja sa sudskim spisima. Problem je bio u tome što se među dokumentima dostupnima strankama postupka mogu nalaziti i podaci koji otkrivaju lokaciju sigurne kuće. Drugim riječima, osoba od koje se žrtva sklonila mogla bi kroz sudski postupak doći do informacije koju sustav zaštite nastoji sakriti. Inicijativa se odnosila na izdvajanje takvih dokumenata prije omogućavanja uvida u spis.

Predsjednik Vrhovnog suda u veljači 2024. donio je posebnu uputu za postupanje u predmetima koji uključuju žrtve premještene u sigurne kuće ili na druge tajne adrese. Uputa je upućena sudovima diljem Hrvatske, a odnosi se na građanske, kaznene i prekršajne postupke. Taj gotovo neprimjetan administrativni detalj otkriva koliko je zaštita nakon odlaska iz nasilnog odnosa složena. Isti podatak koji jednoj instituciji treba da bi evidentirala gdje osoba živi, u pogrešnim rukama može ugroziti upravo ono što bi joj nova adresa trebala pružiti - sigurnost.

Izvor priloga

Izvori:Hrvatski sabor Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova - Uputa Vrhovnog suda o zaštiti adresa žrtava u sigurnim kućama Ministarstvo unutarnjih poslova - Postupak i uvjeti prijave boravišta

Anketa

Tko bi trebao biti prvenstveno odgovoran za stambeno zbrinjavanje žena koje napuštaju nasilne odnose?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Nasilje nad ženama Odbor za ravnopravnost spolova Stambeno zbrinjavanje Ženska mreža Hrvatske

Najnovije

Ženska mreža upozorava: 43 od 63 lokalne jedinice ne navode dostupne stambene mjere za žene koje su preživjele nasilje

Tko bi trebao biti prvenstveno odgovoran za stambeno zbrinjavanje žena koje napuštaju nasilne odnose?

Nema vijesti za odabrani prikaz.

Nastavak kronologije

Postavke prikaza

Video

Karta

Postavke kolačića