Još prije godinu dana odnosi Budimpešte i Sarajeva bili su toliko zategnuti da je ministar obrane BiH Zukan Helez u studenome 2025. odbio dopustiti slijetanje mađarskog vojnog zrakoplova s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Péterom Szijjártóm u Banju Luku. Razlog je bila otvorena potpora vlade Viktora Orbána Miloradu Dodiku i njegovim postupcima koje je Sarajevo smatralo ugrožavanjem ustavnog poretka. Mađarska se protivila europskim sankcijama Dodiku, a Orbán je javno odbacivao i sudsku presudu protiv njega.
Iza tog političkog savezništva ostao je prilično konkretan financijski trag. Prema podacima koje je u travnju 2026. objavio Radio Slobodna Europa, Republika Srpska tijekom prethodnih pet godina dobila je oko 170 milijuna eura mađarskih sredstava , uključujući približno 140 milijuna eura kredita državne izvozno-uvozne banke EXIM. U razdoblju otežanog pristupa međunarodnom financiranju takva je potpora vlastima Republike Srpske bila posebno važna.
Još je zanimljiviji slučaj planirane solarne elektrane "Trebinje 1". Prema Srđanu Traljiću iz Transparency Internationala BiH, Elektroprivreda Republike Srpske prenijela je koncesiju na novo poduzeće, koje je zatim prodano mađarskom investitoru. Taj se investitor poslije povukao zbog financijskih problema, a u projekt procijenjen na oko 100 milijuna konvertibilnih maraka ušao je novi subjekt. Traljić je upozorio na netransparentnost aranžmana i mogućnost budućih sporova. Nakon Orbánova izbornog poraza pojavili su se i zahtjevi za preispitivanjem takvih poslova, premda samo njihovo postojanje ne dokazuje nezakonitost.
Zato promjena mađarske vlasti za Bosnu i Hercegovinu ima značenje koje nadilazi diplomatski protokol. Orbánovo prijateljstvo s Dodikom nije bilo samo pitanje političkih izjava i zajedničkih fotografija. Iza njega su ostali kreditni ugovori, energetske koncesije i financijske obveze koje neće nestati zajedno s jednom vladom.
Izvor priloga 
Rasprava