Velika analiza: Slovenija - ustanak obespravljenih i razlozi koji su doveli do narodne pobune
"Ova vlada je dugo okretala leđa narodu. Sad je narod okrenuo leđa vladi."
Ova izjava jednog od demonstranata u Ljubljani možda najbolje opisuje odnos građana Slovenije prema vladajućoj klasi. Protesti, koji su prvo buknuli u Mariboru, šire se poput požara po čitavoj Sloveniji. Maribor, Ljubljana, Celje, Jesenice, Kranj, Ajdovščina, Trbovlje, Velenje, Ravne na Koroškem, Krško, Ptuj… Narednih dana su najavljeni protesti i u Novoj Gorici, Kopru, Murskoj Soboti… Skoro svakodnevno širom Slovenije ljudi, koji se organiziraju putem Facebooka, izlaze na ulice i trgove i protestiraju, uz žestoke sukobe policajaca i demonstranata.
Izbor Boruta Pahora za predsjednika Slovenije sa "dvotrećinskom većinom" (kako je to predstavljeno u većini medija) samo naoko potvrđuje tezu da je parlamentarna demokracija u Sloveniji zdrava i da su protesti djelo tek "šačice izmanipuliranih građana", kako to predstavlja javnosti vladajuća SDS, partija slovenskog premijera Janeza Janše.
Istina je da je Pahor 2. prosinca izabran na izborima na kojima je velika većina građana ostala kod kuće, jer je u drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo samo 42,07 posto birača. Tako će Pahor vladati zahvaljujući glasovima malog dijela stanovništva, dok tri četvrtine građana ili nije izašlo na birališta ili su glasali za dosadašnjeg predsjednika Danila Türka. Uz sve to, i Janšina se vlada suočava sa rekordnim nepovjerenjem javnosti. Čak 66 posto građana ne podržava Janšinu vladu, dok trećina glasača ne vidi "svoju" stranku među onima koje se nude na na političkom parketu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.