Američka metoda: Kako motivirati nezaposlene da nađu posao? Neka gladuju - spremaju se kritični rezovi koji će pogoditi milijune u SAD-u

Nakon dvije godine rasprave, 20. lipnja u Predstavničkom domu SAD-a je s 234 naspram 195 glasova odbijeno obnavljanje tzv. Farm Bill-a, koji se odnosi na smjernice američke agrarne politike u narednih 5 godina. Prijedlog novog Farm Billa uključivao je i smanjenje budžeta tzv. 'Food stamp' programa socijalne pomoći koji mnogim stanovnicima SAD-a omogućuje da si kuponima priušte osnovne namirnice, tj. hranu.

Prema željama republikanaca, pomoć namijenjena siromašnima te eliminaciji neishranjenosti u obliku kupona za hranu bila bi smanjena za više od 20 milijardi dolara tijekom sljedećih 10 godina, a financijski bi se pomogli samo veliki poljoprivredni biznisi poput Monsanta. Iako je ovo samo po sebi drastičan potez, naročito u razdoblju krize kad je pomoć najpotrebnija, republikanci su nezadovoljni te zahtjevaju da se budžet tzv. 'Food stamp' programa sreže još više od predloženog. To ne znači da su demokrati pokazali nekakvu empatiju – iako je dio demokrata glasao protiv novog prijedloga jer su mjere štednje smatrali predrastičnima, nisu bili općenito protiv njih. Dvije partije zauzele su samo različite stavove oko pitanja do koje mjere treba rezati budžet.

Diana Furchtgott-Roth, s desno orijentiranog Instituta za politička istraživanja na Manhattanu, tvrdi kako programi poput Food stamp-a odvraćaju ljude od želje za radom. 'Ukoliko zaradite više od određene svote, više niste kvalificirani za primanje pomoći. A ako primate pomoć, niste pod pritiskom pronaći posao. 2009. godine, kad je započeo ekonomski oporavak, 11% populacije primalo je kupone za hranu, a danas kad se nezaposlenost smanjila – na kuponima je 15% populacije', tvrdi ona. No, pritom zaboravlja zaključiti kako je razlog tomu to što su poslovi toliko slabo plaćeni da radnici s takvim primanjima i dalje zadovoljavaju uvjete za primanje pomoći i ona im je uistinu potrebna kako bi mogli prehraniti svoje obitelji.

'Food stamp' program (poznat i pod nazivom Supplemental Nutrition Assistance Program (SNAP)) formalno je uveden 1964. godine. Njime se od tada nastojala osigurati pomoć starijima, bolesnima, nezaposlenima, ali i radnicima s niskim primanjima koji inače ne bi uspijevali prehraniti obitelji, poput onih koji rade za Walmart ili McDonalds. Vrijednost kupona ovisi o veličini obitelji i visini dohotka, no u prosjeku iznosi otprilike 134 dolara mjesečno, a prošle godine je u njih uloženo 74,6 milijardi dolara. No, čak i to nije dovoljno da bi se osigurala odgovarajuća prehrana siromašnih u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta. Već do trećeg tjedna u mjesecu oko 90% primatelja pomoći iskoristi sve kupone, dakle ona u većini slučajeva ne traje onoliko koliko bi trebala.