Prilagodba na novu stvarnost je brza i pod njom se preokreću agende, među prvim žrtvama je zaštita klime iz koje se najveće banke naglo povlače

Nekada su se najveće banke na Zapadu natjecale u izgradnji imidža ekološki osviještenih institucija. Klimatski ciljevi, održivo poslovanje, ESG standardi – sve su to bile ključne riječi koje su se ponavljale u izjavama njihovih uprava. Net Zero Banking Alliance (NZBA), inicijativa pokrenuta pod okriljem UN-a, trebala je simbolizirati posvećenost financijskog sektora tranziciji prema nultoj emisiji ugljika do 2050. godine. No, stvari su se naglo promijenile nakon povratka Donalda Trumpa na vlast. Šest najvećih američkih banaka – Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Wells Fargo – objavilo je da napušta inicijativu, a ubrzo su ih slijedili i najveći kanadski igrači poput TD Banka i Scotiabanka.

Što se dogodilo s velikim obećanjima? Banke su se povukle iz klimatske alijanse pod pritiskom promijenjene političke klime u SAD-u, ali istina je da njihova predanost zelenoj tranziciji nikada nije bila stvarna. "Trumpizam", koji se još u predizbornoj kampanji obrušio na zelene standarde, poslužio je samo kao izgovor za ono što su banke ionako željele učiniti – osloboditi se ograničenja i nesmetano nastaviti financirati fosilna goriva. Uostalom, čak i dok su bile članice NZBA-a, nastavile su upumpavati milijarde dolara u naftne, plinske i ugljene projekte. Samo je JPMorgan Chase u 2023. godini uložio gotovo 41 milijardu dolara u industriju fosilnih goriva.

Pritisak na banke dolazio je i s pravne strane. Republikanski državni odvjetnici pokrenuli su niz tužbi protiv financijskih institucija koje podržavaju klimatske inicijative, tvrdeći da NZBA narušava tržišnu konkurenciju. No, financijski sektor je poznat po tome da ne odustaje od nečega zbog pravne nesigurnosti – odustaje kada procijeni da to više nije isplativo. Povlačenje iz NZBA-a signalizira upravo to: klimatska agenda više nije u trendu, a kapital se okreće tamo gdje može donijeti najveći profit, bez obzira na širi društveni interes.

Zanimljivo, dok su se američke banke povukle, europske za sada ostaju. Société Générale, BNP Paribas i Crédit Agricole javno su podržale nastavak sudjelovanja u NZBA-u. One sada tvrde da bi odlazak američkih banaka mogao omogućiti ambicioznijim članicama da preuzmu vodeću ulogu u oblikovanju klimatske politike unutar financijskog sektora. No, koliko je ova odlučnost trajna? Europske banke djeluju u nešto drugačijem političkom okruženju, ali to ne znači da će se dugoročno održati. Ako se geopolitička situacija promijeni, lako bi se moglo dogoditi da i one pronađu neki "praktičan" razlog za povlačenje.