Nova šefica UN-ove agencije za migracije poručila kako privatni sektor u zapadnim zemljama "očajnički" traži od svojih država da prime još migranata

Broj migranata koji kreću prema Europi ponovno se ubrzava, što smo mogli vidjeti i iz zadnjih izvješća na talijanskom otoku Lampedusa (vidi: Migrantski pakao na Lampedusi: Što se to događa na talijanskom otoku?). Jasno, porast broja migranata koji nastoje doći u europske zemlje očekivao se nakon okončanja koronavirus pandemije i ponovnog potpunog otvaranja granica, ali to možda nisu jedini razlozi jer ni inicijalni veliki migrantski val 2015. godine nije krenuo "sam od sebe" već je uvelike potaknut tadašnjom njemačkom politikom "otvorenih vrata".

I onda, kao i danas, migrantsko pitanje direktno se vezuje uz humanitarno pitanje, što je razumljivo, naročito nakon vrlo stvarnih scena tragedije kojima svjedoči Sredozemno more gotovo svakog dana. S druge pak strane određeni faktori u Europi odbijaju na migrante gledati kao na ljude već isključivo kao na prijekopotreban radnički resurs za kojim se nadmeću.

Upravo o tome jučer je govorila nova šefica UN-ove agencije za migracije, Amy Pope. U svom govoru povodom preuzimanja nove funkcije poručila je kako privatni sektor u Europi "očajnički" želi i traži da njihove zemlje uzmu što je više moguće migranata kako bi se smanjile kronične nestašice na tržištu rada. To se naročito odnosi na zapadne europske zemlje, naglasila je.

"Čujemo od privatnog sektora u svijetu, ali posebno u Europi i Sjevernoj Americi, da očajnički žele migraciju kako bi zadovoljili vlastite potrebe tržišta rada i kako bi nastavili poticati inovacije unutar vlastitih kompanija," istaknula je.