O širenju otpora Kijevu unutar NATO-a, daleko izvan trenutačno usamljene Budimpešte

Otkako traje rat u Ukrajini mnogi ističu kako je ruska agresija pridonijela jačanju NATO-u, odnosno dodatnom zbližavanju (i širenju - Finska je postala nova članica, a uskoro, ako Turska odobri, bit će i Švedska) zemlja članica. Zaista, ne tako davno prije rata imali smo izjave poput one francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je rekao kako je NATO "klinički mrtvac".

Dakako, Macron je u ovoj tvrdnji želio skrenuti pažnju na navodno distanciranje Amerike i Europe za vrijeme vladavine Donalda Trumpa te je brzo promijenio mišljenje nakon što je na vlast u Washingtonu došao Joe Biden.

Nema sumnje da rat u Ukrajini jest "zbio redove" NATO-a, da zemlje članice naglo povećavaju izdvajanje za vojsku (što pak financijski najviše ide na ruku SAD-u koji je najveći proizvođač naoružanja), da su generalno ujedinjenje oko ideje da se Ukrajinu treba "podržavati koliko god bude potrebno" - no, nisu baš sve toliko enuzijastične po tom pitanju, postoje određene značajne iznimke.

Unutar NATO saveza zemlja koja vjerojatno najviše odudara od dominantne mantre je Mađarska. Dugogodišnji mađarski premijer Viktor Orban u više navrata kritizirao je vlasti u Kijevu, kao što je slučaj i sad u njegovom intervjuu za javni radio koji je dao tijekom vikenda. Orban ističe kako ukrajinske vlasti ni ne spominje mogućnost mira.