Tullio Gregory o vraćanju autonomije i dostojanstva sveučilištima: "Treba biti neposlušan i ne obazirati se na naredbe nadležnog ministarstva"

Intervju Roberta Ciccarellija s profesorom filozofije i akademikom Tuliom Gregoryjem, u kojem kritizira rad agencije 'Anvur', (talijanske nacionalne agencije zadužene za vrednovanje sveučilista i znanstvenog istraživanja), te posljedice zakon Gelmini (zakona o obrazovanju iz 2010 godine, bivše ministrice Berlusconijeve vlade).

Ne prestaju polemika o vrednovanju znanstvenog istraživanja i o birokratskim metodama takvog načina vrednovanja: 'Nametnut je bankarski jezik'.
Petnaest godina nakon prvog vrednovanja sveučilišnog rada, koji je u Engleskoj zahtijevala Margaret Thacher godine 1986, godine 2011 i Italija je započela svoje prvo iskustvo s nacionalnom agencijom vrednovanja sveučilišnog sistema istraživanja (Anvur). Radi se o loše koncipiranom sistemu, kojem je prvo vlada lijevog centra godine 2007., a kasnije obrazovna reforma ministrice Gelmini dala ogronu moć, i taj sistem drži kao taoca sveučilišta koja su na izdahu.

'Klasifikacije' koje bi morale jamčiti 'objektivno' vrednovanje između 'uspješnih' sveučilišta i 'manjkavih' sveučilišta, pokazale su se vrlo malo objektivnima. Privođenje kraja procesa nacionalnih habilitacija, odnosno određivanje 'merituma' znanstvenika ponovo je odgođeno za 30.11, a 74 strana znanstvenika koja su bila uključena u taj proces evaluacije dala su otkaz iz 53 stručne komisije od ukupno 184.

Stroj za vrednovanje je lijepo zapakiran, dok je u Francuskoj socijalistička vlada vlada najavila da će u siječnju zatvoriti Aéres, agenciju koja se od 2006 bavi vrednovanjem sveučilišta i znanstvenog istraživanja. Istu je francuska Akademija znanosti definirala kao 'birokratski delirij'. U Italiji naprotiv nastavlja se putem, koji neće donijeti ništa dobro i koja riskira transformaciju prirode znanstvenog rada i istraživanja podčinjavajući je apstraktnom vrednovanju, i imperativima koji su svojstveni radu u poduzećima, a ne znanstvenom istraživanju.