Švedsko naoružavanje i opasnost od eskalacije dok premijer tvrdi kako zemlja "nije ni u ratu ni u miru"

Švedska je nedavno najavila da će poslati svoje oružane snage u Baltičko more, potez koji je mnoge iznenadio i zabrinuo. Premijer Ulf Kristersson izjavio je kako se zemlja nalazi "ni u ratu ni u miru", ističući složenost trenutne sigurnosne situacije. Dok su podvodni kablovi oštećeni pod sumnjivim okolnostima, Švedska se odlučila pridružiti NATO-ovim naporima u nadzoru kritične infrastrukture, uključujući slanje do tri ratna broda i izviđački zrakoplov.

Ova odluka dolazi u trenutku kada Europa tvrdi da se suočava "s nizom hibridnih prijetnji", od kibernetičkih napada do dezinformacija. Kristersson je naglasio da se "neprijateljske namjere ne mogu isključiti" te da oni koji žele mir moraju biti "spremni na rat".

Dok NATO pojačava svoju prisutnost u regiji, neki promatrači upozoravaju na rizike eskalacije. Povijesno gledano, Baltičko more bilo je poprište strateških igara moći, a svako povećanje vojne aktivnosti može se shvatiti kao provokacija. Rusija, sa svojom dugom poviješću osjetljivosti na zapadno okupljanje na njenim granicama, mogla bi odgovoriti neočekivano.

Manje je poznato da je tijekom Hladnog rata upravo Baltičko more bilo poprište brojnih tajnih operacija i incidenta koji su gotovo doveli do otvorenog sukoba. Sovjetske podmornice su se često približavale švedskoj obali, što je dovodilo do napetosti i nepovjerenja. Danas, s obnovljenim interesom za regiju, povijest bi se mogla početi ponavljati.