Analiza: Hoće li se Katalonija odvojiti od Španjolske i kakve bi bile posljedice?

Kriza u Europskoj Uniji i sve brži koraci prema "federalnoj Europi" kakvu zamišljaju najznačajniji europski službenici, predstavlja katalizator za sve izraženije separatističke pokrete u nekim europskim državama. Najviše pažnje je trenutačno usmjereno prema razmiricama centralne španjolske vlade sa Katalonijom, ali odmah poslije toga mogle bi sličan put slijediti još Škotska (VB) i Flandrija (Belgija). U svim tim primjerima želju za odvajanjem pokazuju bogatije regije.

Katalonija je napravila novi korak prema samostalnosti 27. rujna, kada je regionalni katalonski parlament prihvatio rezoluciju kojom je zatražio održavanje referenduma o samoodređenju.
Tekst rezolucije je podržalo 85 od 135 poslanika vladajuće regionalne partije Convèrgencia I Unió (CiU), Zelenih i nekadašnjih staljinista iz "Zelene Inicijative za Kataloniju – Udružena Ljevica i Alternativa" (ICV-EUiA). Referendum su podržale i Republikanska Ljevica Katalonije (Esquerra Republicana de Catalunya) te "Solidarnost za nezavisnost" (Solidaritat per la Independencia - SI).

Stranka srednje desnice, Narodna partija (PP), koja predvodi osrednju vladu u Madridu i stranka "Građani" (Cuitadans) usprotivili su se sa svojih 21 glasova odluci o referendumu. Katalonski ogranak Španjolske socijalističke partije (PSOE) ostao je suzdržan, s 25 glasova.

U rezoluciji je zapisano da "Katalonski parlament potvrđuje potrebu da se Katalonci slobodno i demokratski odluče o svojoj zajedničkoj budućnosti i poziva (regionalnu) vladu da održi referendum tijekom slijedećeg mandata".
Rezolucija istovremeno zaključuje da su "pokušaji da se Katalonija uklopi u španjolsku državu i njeni više puta ponovljeni odgovori doveli do slijepe ulice", zato Katalonija "mora inicirati novu fazu prema svom pravu odlučivanja".