Analiza političke krize u Sloveniji: Janšina vlada pada, neizvjesno ratificiranje ugovora o pristupanju Hrvatske EU

Svega dan poslije "drugog sveslovenskog ustanka" koji je u petak, 11. siječnja protekao u Ljubljani i drugim slovenskim gradovima, na pomolu je ispunjenje jednog od glavnih zahtjeva demonstranata i brojnih građana Slovenije koji nisu izašli na ulice, ali su protest izrazili preko društvenih mreža; a to je zahtjev za ostavkom aktualne slovenske vlade, na čelu s premijerom Janezom Janšom. Razlozi za propast Janšine vadavine su mnogobrojni, a u prvom redu je pogrešan model rješavanje krize putem drastične štednje, uništavanja mehanizama socijalne države i spašavanja banaka na račun interesa radnika i uopće poreznih obveznika.

Neposredan povod je bio izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije (KPK). Komisija za borbu protiv korupcije je tokom istrage imovine slovenskih funkcionera, koji su dužni državnim organima prijaviti svoju imovinu, utvrdila niz nepravilnosti. Akutno kršenje zakona otkriveno je u vezi (ne)prijavljene imovine predsjednika vlade Janeza Janše, kao i vođe opozicije, ujedno ljubljanskog gradonačelnika - Zorana Jankovića. KPK je utvrdila da Zoran Janković, predsjednik opozicione "Pozitivne Slovenije", nije prijavio 2,4 milijuna eura imovine, dok se imetak Janeza Janše u posljednjih nekoliko godina na neobjašnjiv način uvećao za 210.000 eura. Potom je pronađeno i objašnjenje – Janša je imovinu multiplicirao dobrim dijelom zahvaljujući 'poslovanju' s tvrtkama koje su bile angažirane u velikim državnim projektima u vrijeme njegove vlasti.

Komisija nije otkrila slične nepravilnosti kod lidera ostalih slovenskih stranaka. Prema KPK, do ovakvog 'otkrića' ne bi došlo da je Slovenija tokom 21 godinu svog postojanja 'uspostavila institucionalni, materijalni i zakonodavni okvir, koji bi ograničavao korupcijske rizike i omogućavao učinkovito otkrivanje i sankcioniranje prekršitelja'. Komisija je u slučaju Janše i Jankovića otkrila 'sistematsko kršenje zakonske obaveze izvještavanja o imovinskom stanju'. U Jankovićevom primjeru se to odnosi na raspolaganje gotovinom i vrijednosnim papirima, a uz to 208.000 eura, koji su se u razdoblju od četiri mjeseca slili na Jankovićev bankovni račun - izvor je imalo u tvrtki koja posluje s gradskom općinom Ljubljana, u kojoj Janković obavlja funkciju gradonačelnika i u kojoj glasovima članova iz svoje stranke - ima apsolutnu većinu.

"Rečeni novac ne samo da nije prijavljen komisiji, već su ta sredstva veoma opterećena korupcijskim rizicima, rizicima za nedozvoljeno lobiranje, uz suprotstavljenost interesa u najširem smislu i sumnje o zloupotrebi položaja," tvrdi Komisija. Zbog izvješća KPK je Zoran Janković na kongresu Pozitivne Slovenije 12.01.2013. godine svoju funkciju predsjednika stranke 'zamrznuo', ali kritičari upozoravaju da to nije dovoljno, jer je KPK Jankoviću spočitala kršenje zakona prilikom obavljanja funkcije gradonačelnika, a ne vođenja Pozitivne Slovenije.