Zaokret s Baltika: najtvrđi zagovornici rata sada traže europski ulaz u pregovore s Moskvom
Dok se pregovori u Abu Dhabiju vode bez Europske unije, iz baltičkih prijestolnica – dosad najtvrđih – stiže poruka da izolacija više ne daje političku kontrolu nad ishodom rata.
Objavljeno
Latvijska premijerka Evika Siliņa i estonski predsjednik Alar Karis javno su podržali ideju da Europska unija imenuje posebnog izaslanika koji bi otvorio (ili barem formalizirao) komunikacijski kanal s Moskvom, kako bi Europa imala mjesto u procesu koji se trenutačno vodi bez njezina izravnog sudjelovanja. Dvojac je govorio u Dubaiju, na marginama Svjetskog summita vlada, naglašavajući da bi svaki kontakt s Rusijom morao ići "u konzultaciji s Ukrajinom", uz zadržavanje sankcija.
Te riječi imaju posebnu težinu upravo zato što dolaze iz Baltika – iz jedine tri bivše sovjetske republike koje su danas i u EU-u i u NATO-u. Od početka rata Estonija, Latvija i Litva bile su među najtvrđim zagovornicima militariziranog pristupa: slanja oružja, širenja sankcija, strateškog cilja "poraza Rusije", te šireg okvira u kojem se diplomacija često tretirala kao opasna slabost. Zato je i sama promjena tona – makar oprezna i uvjetovana – signal da se unutar europskog prostora mijenja procjena: rat ulazi u četvrtu godinu, a pregovarački format se, htjeli Europljani ili ne, već preslaguje oko Washingtona.