Što se zapravo dogodilo u Iranu? Iranske vlasti sada ističu kako je u velikom ustanku u nekoliko dana spaljeno više od 730 zgrada banaka, 140 vladinih zgrada, napadnuto je 50 baza....
Objavljeno
Svega nekoliko dana trajali su nemiri u Iranu nakon što su vlasti povećale cijene goriva za više od 50% - da su to bili iznimno intenzivni nemiri bilo je jasno čak i iz nekoliko video snimaka koje su se probile u vanjski svijet (Internet u Iranu bio je gotovo u potpunosti ugašen po izbijanju nemira). No, stvarna magnituda ove eskalacije možda se tek sada otkriva - naime, kako je poručio jutros iranski ministar unutarnjih poslova, Abdolreza Rahmani Fazli, za vrijeme nemira zapaljena je čak 731 banka te 140 vladinih zgrada.
Nadalje, Fazli ističe kako je napadnuto više od 50 baza kojima se služe snage sigurnosti te je također zapaljeno i oko 70 benzinskih stanica. Nije rekao gdje su se točno ti napadi događali. U ostatku izvještaja navodi kako je u anti-vladinom ustanku diljem zemlje sudjelovalo oko 200,000 ljudi.
Organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu, Amnesty International, objavila je u ponedjeljak novi izvještaj prema kojem je ubijeno 143 prosvjednika. Iran te brojke odbacuje te navode kako je ubijeno "nekoliko" ljudi, među njima i pripadnici snaga sigurnosti dok je uhićeno oko 1,000 osoba.
No, ukoliko je zaista spaljeno i napadnuto toliko banaka i vladinih zgrada bilo bi čudno da je ubijeno svega "nekoliko ljudi", naročito ako je stvarno napadnuto i 50 baza sa snagama sigurnosti. Što se zapravo dogodilo u Iranu sredinom ovog mjeseca donekle je još uvijek misterij, no iranski dužnosnici sada tvrde kako je ustanak potaknut izvana (direktno optužuju SAD, Saudijsku Arabiju i Izrael) te najavljuju "osvetu" (koju nisu specificirali). U međuvremenu su nemiri utihnuli (i više je nego izgledno da su ugušeni silom), a u Teheranu i drugim većim gradovima diljem zemlje organizirani su veliki pro-vladini skupovi.