Iračka vojska primila napredne ruske protuzračne i druge sustave od kojih će neki biti ključni u borbi protiv ISIL-a

SAD su pokrenuli zračne i raketne napade na ISIL u Siriji i Iraku tvrdeći kako to nije samo njihova akcija već kako je riječ o široj operaciji u kojoj sudjeluje "međunarodna zajednica". Akcija jest šira, ali teško se može nazvati zajedničkom međunarodnom akcijom, pošto u istoj sudjeluju samo probrani američki saveznici. Anti-ISIL koalicija bi mogla, štoviše trebala bi, biti operacija međunarodnog karaktera, ali Washington se tome i dalje protivi iz čistih, kratkovidnih, geopolitičkih razloga.

Washington ne dozvoljava ulazak u svoju "ekskluzivnu" koaliciju niti jednom relevantnom faktoru koji bi mogao itekako pridonijeti široj akciji i koordinaciji. Izoliran je Iran, izoloirana je Rusija, pa čak i Sirija koja je, bez imalo dvojbe, najkonkretniji borbeni faktor u sukobu s ISIL-om.

No, iračke vlasti jedan su potencijalni ulaz za "nepozvane" anti-ISIL borce, uključujući i Rusiju. Podsjetimo, u trenutku kada je ISIL prvi put "provalio" u sjeverni Irak ovog ljeta, zauzevši Mosul i druge gradove te krenuo prema Bagdadu, SAD je odbio ponuditi vojnu pomoć prije nego je tadašnji premijer Nouri al-Maliki sam sebe zapravo maknuo s vlasti. Može se spekulirati kako je nedjelovanje u tom ključnom trenutku uvelike pridonijelo jačanju ISIL-a.

Vidjevši kako od SAD-a neće biti pomoći, Bagdad se okrenuo Rusiji te su im odmah poslani vojni zrakoplovi. Jedan dio stigao je i iz Bjelorusije. Vlasti u Bagdadu poručile su Amerikancima da će nastaviti još i bliže surađivati s Moskvom ukoliko ne bude potpore s njihove strane. U konačnici se SAD ipak uključio u akciju, ali tek nakon političkih promjena u Bagdadu.