Nova anketa pokazuje težak pad potpore Hegsethu usred rata i čistki u Pentagonu
Nova CNN-ova anketa pokazuje da je američki ministar obrane Pete Hegseth pao na 35% potpore uz čak 65% negativnih ocjena. Prema istim navodima, čak 76% nezavisnih birača izražava negativan stav, kao i 26% birača sklonih Republikanskoj stranci. To je (znatno) dodatno pogoršanje u odnosu na anketu iz ožujka, u kojoj je Hegsethov omjer bio 37% prema 52%.
Pad rejtinga dolazi u trenutku kada se Hegseth već suočava s nizom kontroverzi. Reuters, CBS i Axios izvijestili su da je general Randy George umirovljen s mjesta načelnika stožera kopnene vojske, dok su još dvojica visokih časnika također smijenjena ili uklonjena s dužnosti. CBS navodi da je jedan izvor rekao kako je Hegseth želio čovjeka koji će provoditi "njegovu i Trumpovu viziju" za vojsku, dok Pentagon službeno nije dao detaljno obrazloženje.
Istodobno se gomilaju i optužbe da je Hegseth pokušavao zaustaviti ili blokirati napredovanja većeg broja viših časnika, što dodatno pojačava dojam unutarnjeg preustroja vojske po političkom kriteriju. U ratnom trenutku, takav spoj lošeg javnog rejtinga, kadrovskih potresa i optužbi o politizaciji vrha Pentagona pretvara Hegsetha u jednu od najspornijih figura aktualne američke administracije.
Izraelsko ministarstvo zdravstva navodi da je od početka rata ozlijeđeno i prevezeno u bolnice 6771 osoba. Dodaje se da je 134 osoba još uvijek hospitalizirano, uključujući dvije u kritičnom stanju.
Trump (ponovno) postavlja rok Iranu
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da Iran ima rok do ponedjeljka da otvori Hormuški tjesnac, zaprijetivši da će se u suprotnom na njega srušiti “sav pakao”. Riječ je o još jednom u nizu ultimatuma kojima Washington pokušava prisiliti Teheran na povlačenje, ali bez jasnih naznaka da takva prijetnja doista približava rasplet.
Istodobno, SAD i dalje traga za jednim od pilota oborenih posljednjih dana, a potragu dodatno komplicira činjenica da su, prema navodima, iranske snage srušile i dva helikoptera za potragu i spašavanje. Njihove posade jesu spašene, ali cijeli razvoj događaja otvara ozbiljna pitanja o stvarnom stanju američke nadmoći u zraku.
To ima i šire vojne posljedice. Washington je nedavno rasporedio bombardere B-52, oslanjajući se na tvrdnju da je iranska protuzračna obrana već uništena. No događaji u posljednja 24 sata sugeriraju suprotno, što znači da bi uporaba skupih i ranjivih bombardera sada mogla postati previše riskantna.
Kuvajt ističe da je 8 raketa i 19 dronova ušlo u njihov zračni prostor u 24 sata.
Iran je u petak upotrijebio novi sustav protuzračne obrane kako bi oborio američki borbeni zrakoplov, izjavilo je iransko zajedničko vojno zapovjedništvo Khatam al-Anbiya.
Glasnogovornik zajedničkog vojnog zapovjedništva rekao je da će Iran "definitivno postići punu kontrolu" nad svojim zračnim prostorom.
Prije rušenja američkog borbenog zrakoplova, Trump i Hegseth tvrdili su da imaju potpunu dominaciju nad iranskim zračnim prostorom.
Izraelska vojska potvrdila je da su timovi za traganje i spašavanje raspoređeni na lokaciju u središnjem Izraelu nakon izvješća o napadu projektilom.
Araghchi tvrdi da je Bušer četiri puta pogođen, upozorava na nuklearni rizik za cijeli Zaljev
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi objavio je da su SAD i Izrael danas četiri puta pogodili nuklearno postrojenje u Bušeru. U objavi na X-u upozorio je da takvi napadi predstavljaju ozbiljnu opasnost ne samo za Iran nego i za širu regiju Perzijskog zaljeva.
Araghchi je pritom kritizirao, kako kaže, očiti izostanak zabrinutosti za sigurnost Bušera, osobito u usporedbi s velikom međunarodnom pažnjom koja se posvećivala ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje. Time je želio naglasiti da se prema nuklearnim prijetnjama ne postupa jednako kada je riječ o Iranu.
Dodao je i da napadi na iransku petrokemijsku infrastrukturu dodatno razotkrivaju stvarne ciljeve ove kampanje. Prema njegovoj poruci, nije riječ samo o vojnom pritisku, nego o širem udaru na ključne energetske i strateške kapacitete zemlje.
Američko-izraelski napadi pogodili su dva petrokemijska postrojenja u južnoj iranskoj provinciji Khuzestan.
Iranska novinska agencija Tasnim izvještava da je projektil pogodio blizu nuklearne elektrane Bushehr, usmrtivši jednu osobu.
IRGC tvrdi: "Nismo mi napali američku ambasadu u Rijadu, to je učinio Izrael"
Iranska Revolucionarna garda odbacila je bilo kakvu odgovornost za napad dronom na američko veleposlanstvo u Rijadu 3. ožujka, tvrdeći da iza napada stoji Izrael. Reakcija je uslijedila nakon izvješća Wall Street Journala u kojem se navodi da je napad bio razorniji nego što su saudijske vlasti ranije priznale.
Prema tom izvješću, saudijsko ministarstvo obrane govorilo je o "ograničenom požaru i manjoj šteti", dok je u stvarnosti vatra navodno gorjela satima i izazvala znatno veća razaranja. IRGC je osudio takve navode i poručio da napad "nema apsolutno nikakve veze" s iranskim oružanim snagama.
U istom priopćenju iranska strana ustvrdila je da se, s obzirom na izraelsku strategiju u regiji, gotovo sigurno radi o njihovom djelovanju. Očito žele sugerirati da su tim navodnim napadom pokušali još više motivirati dublji ulazak SAD-a u rat.
Iran tvrdi da je do sad srušio više od 160 neprijateljskih dronova i naprednih letjelica
Iran tvrdi da je njegova protuzračna obrana dosad srušila više od 160 neprijateljskih dronova, kao i više naprednih borbenih zrakoplova i desetke krstarećih projektila. Zapovjednik Združenog stožera Nacionalne protuzračne obrane Alireza Elhami izjavio je, prema agenciji IRNA, da su među oborenim letjelicama i bespilotni sustavi Hermes i Lucas.
Elhami je poručio da su iranske snage spremne presretati neprijateljske avione i dronove uz pomoć suvremenih domaćih metoda i opreme, za koju tvrdi da je razvijena i za djelovanje protiv letjelica pete generacije te naprednih bespilotnih sustava. Dodao je da su ti rezultati postignuti zahvaljujući novim taktikama, inovacijama i obrambenim sustavima koji, prema njegovim riječima, izazivaju pomutnju na protivničkoj strani.
Meloni stiže u Katar kao prva čelnica jedne zapadne sile u Zaljevu od početka rata
Talijanska premijerka Giorgia Meloni danas dolazi u Dohu nakon posjeta Saudijskoj Arabiji, a talijansko veleposlanstvo u Kataru poručuje da je svrha njezina dolaska izraziti "solidarnost i prijateljstvo" prema toj zaljevskoj državi. Posjet ima i širu simboličku težinu jer se ističe da je riječ o prvom dolasku čelnice neke zemlje G7 i G20 u Zaljev od početka rata.
Prema priopćenju veleposlanstva, Meloni ovim dolaskom želi naglasiti talijansku potporu Kataru u obrani od napada koji traju od 28. veljače, a koje je i ranije javno osudila. Time Rim pokazuje da rat ne promatra samo kao regionalnu sigurnosnu prijetnju, nego i kao pitanje političkog svrstavanja i zaštite partnera.
U fokusu razgovora bit će i energetska sigurnost, odnosno posljedice rata na opskrbne pravce i buduću zaštitu energetskih veza između Italije i Katara. To pokazuje koliko je europskim državama, uz diplomatske poruke potpore, sve važnije očuvati stabilne odnose s ključnim dobavljačima energenata.
Iranski raketni napadi izazvali su požar u industrijskom objektu u južnoj Beer Šebi i kući u središnjem Rosh Haayinu, te uzrokovali štetu diljem središnjeg Izraela.
Izraelski mediji navode da su projektili aktivirali uzbune u regiji Gornje Galileje. Tvrdi se da su presretnuti.
Operacija spašavanja američkog pilota - tko će ga prvi locirati?
Bivši visoki časnik američke mornarice Harlan Ullman upozorio je da bi eventualna američka operacija spašavanja pilota iz oborenog borbenog aviona F-15E bila iznimno opasna. Prema njegovoj procjeni, takva akcija vjerojatno bi uključivala helikoptere i zrakoplove AC-130 na malim visinama, što ih čini posebno ranjivima u neprijateljskom okruženju.
Ullman ističe da će američke snage učiniti sve kako bi izvukle drugog člana posade, ali da niz ključnih pitanja ostaje otvoren, od njegova zdravstvenog stanja nakon iskakanja padobranom do toga ima li dovoljno opreme za preživljavanje dok pomoć ne stigne. Ključno je, kaže, što brže locirati srušenog pilota i osigurati područje kako bi se spriječilo približavanje neprijateljskih snaga.
Operacija, prema toj procjeni, vjerojatno ne bi uključivala veći broj vojnika na tlu, nego bi se izvela što brže, ulaskom i izlaskom u kratkom roku, najvjerojatnije helikopterskim izvlačenjem. Vrijeme pritom igra presudnu ulogu jer je Iran navodno pokrenuo opsežnu potragu, a hvatanje živog američkog pilota bilo bi za Teheran od velike političke i vojne važnosti.
Ghalibaf upozorava i na Bab al-Mandeb, šireći prijetnju novom pomorskom krizom
Dok je iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca već izazvalo globalnu zabrinutost, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf sada je skrenuo pozornost i na ranjivost Bab al-Mandeba, još jednog iznimno važnog pomorskog prolaza. U objavi na X-u postavio je pitanja o tome koliki udio svjetske nafte, ukapljenog plina, pšenice, riže i gnojiva prolazi tim tjesnacem, kao i koje zemlje i kompanije ondje imaju najveći promet, što se tumači kao prikrivena prijetnja trgovačkoj plovidbi.
Iako Bab al-Mandeb nema istu težinu kao Hormuz, riječ je o vrlo važnoj arteriji svjetske trgovine kroz koju prolazi oko 14% trgovačkih pošiljki, uključujući i oko 5% globalnih isporuka nafte. Svaka ozbiljnija destabilizacija tog prolaza dodatno bi pojačala pritisak na tržišta energije, hrane i transporta, već uzdrmana ratom i prekidima plovidbe u regiji.
Zabrinutost oko Bab al-Mandeba traje već neko vrijeme, osobito otkako su se jemenski Huti, koji nadziru velike dijelove Jemena, uključili u rat na strani Irana. Ghalibafova poruka zato djeluje kao signal da Iran i njegovi saveznici žele pokazati kako sposobnost pritiska na svjetske trgovačke tokove ne završava samo na Hormuškom tjesnacu.
Hezbolah tvrdi da su izveli napad na izraelske snage u južnom Libanonu, gađajući raketama područje oko helikopterskog pristaništa. Prema njihovim navodima, riječ je o lokaciji u pograničnom gradu Maroun al-Ras koja se koristi za evakuaciju ranjenih izraelskih vojnika.
Obaranje dvaju američkih borbenih zrakoplova nad Iranom i Zaljevom, dok iranske snage tragaju za nestalim američkim pilotom, otvorilo je novu dimenziju rata. Prema Reutersu, F-15E je srušen nad Iranom, dok je A-10 pogođen iznad Kuvajta, a jedan član posade i dalje je na terenu i potencijalno u bijegu pred iranskim snagama. Dva pilota su spašena, ali potraga koja još traje dodatno podiže uloge za Washington.
Ovi incidenti dovode u pitanje ranije američke tvrdnje o "potpunoj kontroli zračnog prostora nad Iranom". Činjenica da su iranske snage uspjele oboriti više zrakoplova i čak pogoditi helikoptere uključene u spasilačku operaciju pokazuje da iranska protuzračna obrana i dalje predstavlja konkretan izazov.