Sánchez optužuje Izrael da novim zakonom klizi prema aparthejdu
Španjolski premijer Pedro Sánchez osudio je novi izraelski zakon o smrtnoj kazni za Palestince, tvrdeći da se radi o mjeri koja vodi još dublje prema aparthejdu. Naglasio je da je riječ o asimetričnom zakonu jer bi se smrtna kazna primjenjivala na Palestince osuđene za ubijanje Izraelaca, dok se ista logika ne bi odnosila na Izraelce koji počine iste zločine.
Sánchez je poručio da "isti zločin, a različita kazna" nije pravda, nego institucionalizirana nejednakost. Time je Madrid još jednom zauzeo oštro kritičan stav prema izraelskoj politici, upozoravajući da svijet ne bi smio šutjeti pred pravnim sustavom koji sve otvorenije razlikuje ljude po etničkoj i nacionalnoj pripadnosti.
Iračko ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da je u Bagdadu oteta strana novinarka. Iračka vlada nije identificirala osobu niti odgovorne za otmicu, ali navode da je žrtva žena. Jedna osoba je uhićena i u tijeku su napori za njezino oslobađanje, dodaje se u izjavi.
Pariz zatečen Trumpovim napadom: Francuska tvrdi da nije mijenjala stav o preletima
Ured Emmanuela Macrona poručio je da je iznenađen Trumpovom kritikom prema kojoj Francuska navodno otežava američke vojne prelete povezane s ratom protiv Irana. Iz Elizejske palače ističu da Pariz od početka nije mijenjao svoj stav, čime odbacuju sugestiju da je riječ o nekoj novoj francuskoj opstrukciji.
Ova epizoda pokazuje sve veću nervozu između Washingtona i europskih saveznika. Trump očito želi javno pritisnuti partnere koji odbijaju bezrezervno stati iza američko-izraelske kampanje, dok Francuska nastoji zadržati distancu i vlastitu liniju prema ratu.
Hegseth saveznike optužuje za "kukavičluk"
Američki ministar obrane Pete Hegseth tvrdi da Washington vodi stvarne i aktivne kontakte s nekim unutar Irana, ali istodobno jasno poručuje da će SAD pregovarati "isključivo iz pozicije sile". Njegova formulacija da će "pregovarati bombama" potvrđuje da Bijela kuća i Pentagon diplomaciju vide kao produžetak vojnog pritiska, a ne kao alternativu ratu.
Jednako oštar bio je i prema američkim saveznicima. Hegseth je dao do znanja da je nezadovoljan posebno EU partnerima i Britanijom, od kojih očekuje veću uključenost u Hormuškom tjesnacu. Po njegovu tumačenju, Amerikanci vode ovaj rat "i za sigurnost drugih", ali saveznici ne pokazuju spremnost da taj teret stvarno podijele. Uz to, nije isključio ni slanje kopnenih snaga, što znači da Washington i dalje drži otvorenim i najopasniji scenarij.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) potvrdila je ubojstvo Jamshida Eshaghija, general-bojnika iranskih oružanih snaga i savjetnika načelnika Glavnog stožera.
Donald Trump ponovno je oštro kritizirao zemlje koje su odbile pridružiti se ratu protiv Irana.
"Sve te zemlje koje ne mogu nabaviti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca, poput Britanije, koja je odbila sudjelovati u dekapitaciji Irana, imam prijedlog za vas: broj 1 - kupujte od SAD-a, imamo dovoljno, i broj 2 - skupite malo odgođene hrabrosti, idite do tjesnaca i jednostavno UZMITE GA", napisao je na društvenim mrežama.
U nastavku, Trump je posebno istaknuo Francusku, tvrdeći da je bila "VRLO BESKORISNA" odbijajući dopustiti američkim avionima da prelete francuski teritorij.
UAE je objavio da su njihove zračne snage danas presrele osam balističkih raketa, četiri krstareće rakete i 36 dronova lansiranih iz Irana.
Peking želi diplomatski kanal: Kina okuplja regionalne aktere oko iranske krize
Kina poručuje da želi jaču diplomatsku koordinaciju oko rata protiv Irana i da će Wang Yi u Pekingu razgovarati s Ishaqom Darom, pakistanskim kolegom, o načinima smirivanja sukoba. Kineska diplomacija pritom naglašava potrebu za mirom, stabilnošću i političkim rješenjem, uz poruku da se regionalna kriza ne smije dalje širiti.
Peking je ujedno ponovno osudio izraelske udare na iranska nuklearna postrojenja, tvrdeći da takvi napadi krše Povelju UN-a i potkopavaju režim neširenja nuklearnog oružja. Drugim riječima, Kina pokušava igrati ulogu sile koja odbacuje daljnju eskalaciju i gura sukob natrag u okvir pregovora, a ne vojnog rješavanja.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi da SAD i Izrael ne žele normalizaciju odnosa između Irana i njegovih susjeda. Dodao je da su pokušaji "promjene režima" usmjereni na stjecanje veće kontrole nad naftnim i plinskim resursima. Upozorio je i da bi kriza na Bliskom istoku mogla prerasti u širi regionalni sukob.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) tvrdi da je balističkim projektilom pogodila izraelski kontejnerski brod u Perzijskom zaljevu.
Navode i da su iranski dronovi ciljali skupinu američkih marinaca na obali UAE-a te uništili protudronski sustav američke Pete flote u blizini zračne luke u Manami u Bahreinu.
Prema istoj izjavi, dronovi su uništili i dva napredna radarska sustava za rano upozorenje u američkoj bazi u Kuvajtu.
Najmanje 11 ljudi je ozlijeđeno u središnjem Izraelu nakon što je Iran jutros ispalio rakete.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je za Al Jazeeru da predsjednik Donald Trump "uvijek preferira diplomaciju", ali je upozorio Iran na "stvarne posljedice" zbog djelomičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Iranska novinska agencija ISNA javlja da je sinoćnji napad na grad Mahallat u pokrajini Markazi usmrtio 11 ljudi, a 15 ih je ozlijeđeno.
Iran: "Trumpovih 15 točaka odbacujemo, američke snage moraju otići iz regije"
Iz Teherana stižu poruke da američki zahtjevi ostaju "maksimalistički" i "nerazumni", a iranski dužnosnici poručuju da izravni pregovori sa SAD-om trenutačno nisu na dnevnom redu.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je da prijedlog od 15 točaka, koji je Washington poslao preko Pakistana kao posrednika, nije prihvaćen.
Istodobno je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio da je došlo vrijeme za izbacivanje američkih snaga iz regije.
Libanonski Hezbollah navodi da su njihovi borci gađali izraelski sustav protuzračne obrane u naselju Ma'alot-Tarshiha. Ističu kako su za napad koristili "roj dronova".
Izraelska vojska ističe da je gađala infrastrukturu iranske vlade u "srcu Teherana".
Izrael navodi da su četiri vojnika ubijena, a dva ranjena u borbama u južnom Libanonu, čime se ukupan broj od početka invazije popeo na 10.
WSJ: Trump spreman završiti rat bez otvaranja Hormuza
Prema pisanju Wall Street Journala, Donald Trump razmatra završetak rata protiv Irana čak i ako Hormuški tjesnac ostane djelomično zatvoren. Procjena u Washingtonu je da bi pokušaj vojnog otvaranja prolaza previše produljio sukob izvan planiranog okvira od četiri do šest tjedana.
Strategija bi bila zaključiti rat nakon što se oslabi iranska mornarica i raketni kapaciteti, a zatim pokušati otvoriti Hormuz političkim pritiskom i prebacivanjem odgovornosti na saveznike u Europi i Zaljevu.
Takav zaokret pokazuje da Washington počinje tražiti izlaz iz rata bez rješavanja ključnog energetskog pitanja, što bi moglo ostaviti trajnu nestabilnost u jednoj od najvažnijih svjetskih prometnih točaka.
Teheran odbacuje pregovore: američki uvjeti za Iran su neprihvatljiv ultimatum
Iran ponovno tvrdi da sa SAD-om nema nikakvih pregovora, nego samo razmjenu poruka preko posrednika. U Teheranu američkih 15 točaka smatraju neprihvatljivima jer, po njihovu tumačenju, zadiru u iranski suverenitet, posebno kroz zahtjeve vezane uz nuklearni program i Hormuški tjesnac.
Istodobno ni Washington ne prihvaća iranske uvjete, koji uključuju i gašenje američkih baza u Zaljevu. To pokazuje da je razmak između dviju strana i dalje ogroman, pa se priča o skorom dogovoru zasad više čini kao političko nadmetanje nego stvarna diplomacija.
Intenzivni američko-izraelski napadi na iranski grad Isfahan uzrokovali su velike požare.
Washington staje uz Izrael i nakon zakona o smrtnoj kazni za Palestince
Sjedinjene Države stale su uz Izrael nakon što je Knesset izglasao zakon kojim smrtna kazna postaje zadana kazna za Palestince osuđene za smrtonosne napade, uglavnom pred vojnim sudovima. Američki State Department poručio je da poštuje "suvereno pravo" Izraela da sam određuje svoje zakone i kazne za osobe osuđene za terorizam, uz dodatak da očekuje pošteno suđenje i poštovanje procesnih jamstava.
Takav američki stav oštro odudara od reakcija iz Europe i od brojnih organizacija za ljudska prava, koje zakon smatraju diskriminatornim jer je praktično usmjeren protiv Palestinaca, dok ne pogađa na isti način židovske izraelske počinitelje sličnih zločina. Zakon je izazvao snažne međunarodne kritike i vrlo vjerojatno će završiti na Vrhovnom sudu, ali politička poruka je već poslana: Washington ni ovdje ne želi javno pritisnuti Tel Aviv.
Vlasti u Dubaiju objavile su da su sva 24 člana posade kuvajtskog naftnog tankera na sigurnom, dok se gašenje požara na brodu i dalje nastavlja. Prema ranijim informacijama, kuvajtske vlasti tvrde da su iranske snage napale tanker Al-Salmi dok je bio usidren u luci u Dubaiju. Brod je bio potpuno natovaren, a prema navodima Kuwait Petroleum Corporation postoji rizik od izlijevanja nafte.
Iran je napao i zapalio veliki tanker s naftom kod Dubaija, dok je Donald Trump ponovno zaprijetio da će SAD uništiti iranska energetska postrojenja, naftne bušotine i zauzeti otok Kharg ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac. Napad na kuvajtski tanker Al-Salmi dodatno je pojačao dojam da se rat sada sve otvorenije vodi protiv same strukture globalne opskrbe energijom. Požar je kasnije stavljen pod kontrolu, a zasad nema izvještaja o ozlijeđenima, no šteta i rizik od izlijevanja nafte ostaju ozbiljni.
Napad dolazi u trenutku kada cijene energije sve jače pritišću svjetsko gospodarstvo, ali i američku unutarnju politiku. Cijena benzina u SAD-u prešla je 4 dolara po galonu prvi put u više od tri godine, dok je američka sirova nafta skočila iznad 101 dolar po barelu. Za Trumpa je to posebno neugodno jer se približavaju izbori na polovici mandata, a biračima je obećavao niže cijene energenata i jačanje domaće proizvodnje.