Iranska Revolucionarna garda tvrdi da je izvršila nove napade na ciljeve u Izraelu, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
Ajatolah Mojtaba Hamnei je porekao bilo kakvu iransku ulogu u napadima na ciljeve u Turskoj i Omanu, nazivajući ih taktikom "cionističkog neprijatelja" s ciljem sijanja razdora između Teherana i njegovih susjeda. Teheran je prethodno odbacio slične optužbe, uključujući one na Cipru i u Azerbajdžanu, opisujući ih kao operacije "pod lažnom zastavom".
NATO tvrdi da je u potpunosti premjestio svoju misiju u Iraku natrag u Europu, a posljednje osoblje iz 'neborbenih savjetodavnih' snaga napustilo je zemlju 20. ožujka. U izjavi, europski zapovjednik bloka, general Alexus Grynkewich, rekao je da je svo osoblje "sigurno premješteno" i da će misija sada nastaviti iz Zapovjedništva združenih snaga u Napulju.
EU staje uz Emirate protiv Irana
Savjetnik predsjednika UAE-a Anwar Gargash objavio je da mu je posebni predstavnik EU za Zaljev Luigi Di Maio izrazio "punu potporu" Emiratima u suočavanju s iranskom agresijom. Time Bruxelles šalje politički signal da u sadašnjoj eskalaciji otvoreno podupire Abu Dhabi.
Di Maio je pritom istaknuo i važnost zaštite više od 200.000 europskih stanovnika koji žive u UAE-u, čime je naglašeno da europski interes u ovoj krizi nije samo geopolitički, nego i izravno vezan uz sigurnost vlastitih građana.
Američka vojska raspoređuje tisuće dodatnih vojnika na Bliski istok, izjavila su tri američka dužnosnika za novinsku agenciju Reuters.
Hamenei pokušava smiriti istok: Teheran nudi posredovanje između Afganistana i Pakistana
Iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei pozvao je Afganistan i Pakistan da prekinu sukobe i poboljšaju međusobne odnose, istaknuvši da Iran njihove države smatra bliskim susjedima. U izjavi je poručio da je spreman osobno pomoći u smirivanju napetosti i potaknuti dijalog između dviju zemalja.
Ova poruka dolazi u trenutku kada je Iran sam duboko uključen u rat, ali očito želi spriječiti dodatnu destabilizaciju na istočnim granicama. Time Teheran pokušava zadržati barem dio regionalne ravnoteže i izbjeći otvaranje još jedne krizne točke.
Trump žestoko prozvao NATO: "Kukavice!"
Donald Trump je na svojoj mreži Truth Social upravo objavio poruku u kojoj se oštro obrušio na NATO saveznike:
"Bez SAD-a, NATO je papirnati tigar! Nisu htjeli sudjelovati u borbi kako bi zaustavili Iran s nuklearnim oružjem. Sada kada je ta borba vojno DOBIVENA, uz vrlo mali rizik za njih, žale se na visoke cijene nafte koje su prisiljeni plaćati, ali ne žele pomoći u otvaranju Hormuškog tjesnaca, jednostavnog vojnog manevra koji je jedini razlog visokih cijena nafte. Tako im je lako to učiniti, uz tako mali rizik. KUKAVICE, i pamtit ćemo! Predsjednik DONALD J. TRUMP"
Izrael tvrdi da je u Teheranu ubijen šef obavještajne službe Basija
Izraelska vojska objavila je da je u ranijem napadu na Teheran ubijen Esmail Ahmadi, čovjek kojeg opisuje kao šefa obavještajne službe Basija, paravojne strukture povezane s Revolucionarnom gardom. Prema izraelskoj tvrdnji, Ahmadi je imao važnu ulogu u planiranju operacija i u gušenju protuvladinih prosvjeda u Iranu.
Izrael dodaje da je Ahmadi ubijen u istom udaru u kojem je, prema njihovim ranijim navodima, pogođeno zapovjedništvo Basija u središnjem Teheranu te pri ćemu su likvidirani i drugi visoki ljudi te organizacije.
Za sada nema neovisne potvrde tih tvrdnji, niti je stigla službena reakcija iz Teherana. No, činjenica jest da do sad su se izraelske potvrde ovakvih eliminacija pokazivale točnima.
Iran širi prijetnje izvan bojišta: izraelski i američki dužnosnici "neće biti sigurni nigdje"
Iranski vojni vrh poručio je da izraelski i američki dužnosnici više neće biti sigurni ni izvan ratnih zona. Glasnogovornik Abolfazl Shekarchi upozorio je da, prema iranskim informacijama, čak ni parkovi, turistička mjesta i javni prostori širom svijeta neće biti sigurni za protivnike Teherana.
Ova izjava sugerira da Iran sve otvorenije najavljuje širenje sukoba i izvan klasičnih vojnih okvira, potencijalno kroz obavještajne i asimetrične operacije.
Izrael optužio rezervista za špijunažu i odavanje podataka o Iron Domeu
Izraelske vlasti optužile su 26-godišnjeg rezervista Raza Cohena iz Jeruzalema da je mjesecima bio u kontaktu s iranskim obavještajcima. Prema istrazi, trebao je prosljeđivati osjetljive informacije, uključujući podatke o sustavu protuzračne obrane Iron Dome, gdje je ranije služio. Navodno je za to primio, kako se navodi "tisuću dolara u kriptovalutama".
Iranska garda poručuje da se rakete i dalje proizvode
Iranska Revolucionarna garda tvrdi da zemlja i dalje proizvodi projektile unatoč ratu, odbacujući Netanyahuovu tvrdnju da je ta sposobnost slomljena.
Bahreinske obrambene snage izjavile su da su se od početka rata 28. veljače suočile sa 141 projektilom i 242 drona iz Irana.
Kina je pozvala na neprekidnu opskrbu naftom dok izraelsko-američki rat protiv Irana prijeti globalnim energetskim tržištima.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Lin Jian pozvao je na suzdržanost, ali je izbjegao imenovanje zemalja. Njegovi komentari uslijedili su nakon signala iz Washingtona da bi mogao ublažiti sankcije na iransku naftu zaglavljenu na moru kako bi stabilizirao cijene.
IRGC je potvrdio da je general Ali Mohammad Naeini, njihov glasnogovornik, ubijen u izraelsko-američkom raketnom napadu.
Trumpov "Pearl Harbor" komentar izazvao nelagodu
Donald Trump izazvao je kritike i u SAD-u i Japanu nakon što je tijekom razgovora u Bijeloj kući s japanskom premijerkom Sanae Takaichi spomenuo Pearl Harbor. Na pitanje zašto saveznici nisu unaprijed bili obaviješteni o američkim udarima na Iran, Trump je to opravdao potrebom za iznenađenjem, pa dodao kako "nitko ne zna bolje od Japana što je iznenađenje", aludirajući na japanski napad na Pearl Harbor 1941. godine.
Komentar je brzo ocijenjen kao neukusan i loše procijenjen zbog velike povijesne osjetljivosti te teme, osobito u kontekstu američko-japanskih odnosa. Dio Trumpovih saveznika pokušao ga je ublažiti tvrdeći da je riječ o "šali", no izjava je ipak otvorila pitanje političkog instinkta i retorike u trenutku kada Washington od Tokija traži sigurnosnu koordinaciju i potporu za američke poteze na Bliskom istoku.
Cijene nafte pale su nakon što su vodeće europske zemlje i Japan ponudili zajedničko djelovanje kako bi osigurali siguran prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac - iako tvrde da se mogu angažirati tek nakon što borbe utihnu. U petak ujutro, cijene nafte Brent pale su za 1,3%, na 107,29 dolara po barelu. Cijene nafte u četvrtak su porasle na gotovo 119 dolara po barelu, a kasnije su se stabilizirale na oko 109 dolara po barelu.
Noćni val udara diljem Irana: razmjeri štete još nepoznati
Iran je tijekom noći bio pogođen novim valom zračnih napada koji su započeli oko ponoći i trajali nekoliko sati. Udarima je zahvaćen Teheran, posebno istočni dio grada, ali i Karaj na zapadu, Kerman na jugu te luka Lengeh u pokrajini Hormozgan.
Riječ je o koordiniranim napadima na više lokacija diljem zemlje, što sugerira nastavak široke zračne kampanje protiv Irana. Zasad nema pouzdanih informacija o razmjerima štete ni eventualnim žrtvama.
Kuvajtska rafinerija Mina al-Ahmadi pogođena je u nekoliko napada dronovima u ranim jutarnjim satima, prema kuvajtskim državnim medijima. U nekim jedinicama izbili su požari, a nekoliko ih je zatvoreno, ali nema izvješća o žrtvama, izvijestila je kuvajtska novinska agencija.
Sirene za uzbunu trajale su cijelu noć diljem Izraela dok je Iran poručio da je pokrenuo novi val napada.
Saveznici razmatraju misiju za Hormuz, ali uz ključni uvjet: prvo prekid vatre
Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Japan poručili su da su spremni razmotriti sudjelovanje u mogućoj misiji za deblokadu Hormuškog tjesnaca. U zajedničkoj izjavi naglašavaju spremnost da doprinesu "odgovarajućim naporima" za osiguranje plovidbe, ali bez konkretnih rokova ili operativnih odluka.
Ipak, ključna poruka dolazi iz Berlina i Haaga: sudjelovanje je moguće samo uz prekid borbi ili barem značajno smanjenje sukoba. Drugim riječima, europske sile ne žele ulaziti u vojnu operaciju dok rat traje punim intenzitetom.
Kina dodatno steže tržište gnojiva: rat s Iranom sada udara i na globalnu prehrambenu sigurnost
Kina je, prema Reutersu, sredinom ožujka dodatno ograničila izvoz pojedinih vrsta gnojiva kako bi zaštitila domaće tržište, u trenutku kad rat protiv Irana već guši svjetsku opskrbu. Pod udarom su mješavine dušično-kalijevih gnojiva i dio fosfatnih proizvoda, a uz ranija ograničenja na ureu to znači da je sada ograničeno između polovice i tri četvrtine kineskog prošlogodišnjeg izvoza, potencijalno do 40 milijuna tona.
To je ozbiljan problem jer je Kina jedan od najvećih svjetskih izvoznika gnojiva, s više od 13 milijardi dolara izvoza prošle godine, dok je istodobno promet kroz Hormuz već zakočen, a tim morskim putem inače prolazi oko trećine pomorske trgovine gnojivima. Posljedica je dodatno stezanje ponude i rast cijena u trenutku kad mnoge zemlje već strahuju za proljetnu i ljetnu poljoprivrednu sezonu.
Bahreinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je u skladištu jedne kompanije izbio požar zbog gelera nastalih tijekom "iranske agresije". Vatrogasci su, prema službenim navodima, požar stavili pod nadzor i nema ozlijeđenih.
Vlasti zasad nisu precizirale je li napad izveden dronovima ili projektilima.
Kuvajt pod novim napadima: protuzračna obrana presreće projektile i dronove
Kuvajtska vojska objavila je da se suočava s novim valom "neprijateljskih" napada projektilima i dronovima te je pozvala građane da slijede službene sigurnosne upute. "Eksplozije koje se čuju diljem zemlje posljedica su djelovanja protuzračne obrane koja presreće dolazeće ciljeve", navodi se.
Riječ je već o drugom napadu u kratkom vremenu, nakon što je vojska nešto ranije izvijestila o prvom valu projektila i dronova. Time se potvrđuje da se pritisak na Kuvajt nastavlja i da napadi dolaze u uzastopnim valovima.
Službeni medijski ured Dubaija objavio je uspješne "operacije presretanja" iznad grada, "bez prijavljenih ozljeda".
SAD gomila snage: stižu novi ratni brodovi i tisuće marinaca
Prema izvješću Newsmaxa, američka vojska priprema slanje dodatnih ratnih brodova te oko 4.000 marinaca i mornara kako bi ojačala snage uključene u sukob s Iranom. Riječ je o raspoređivanju Boxer Amphibious Ready Group, koja uključuje i borbene zrakoplove F-35, raketne sustave i amfibijska vozila pogodna za kopnene operacije.
Ovaj potez dolazi nakon što su SAD već ranije poslale oko 2.500 marinaca i desantni brod USS Tripoli u regiju. Ukupno gomilanje snaga jasno pokazuje da Washington povećava spremnost za šire operacije, uključujući i potencijalne kopnene akcije.
Saudijsko ministarstvo obrane objavilo je uspješno obaranje još devet dronova iznad Istočne provincije Saudijske Arabije. Tijekom noći zabilježeni su napadi s oko 20-ak dronova.
Iranski napad na plinsko postrojenje Ras Laffan smanjit će katarski izvozni kapacitet ukapljenog prirodnog plina za procijenjenih 17 posto, što bi moglo poremetiti opskrbu Europe, Azije i šire.
Iran upozorava na "nultu suzdržanost" ako njihova energetska infrastruktura ponovno bude meta napada
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je Teheran upotrijebio samo "djelić" svoje vatrene moći u napadima na regionalnu energetsku infrastrukturu nakon što je Izrael napao iransko plinsko polje Južni Pars. Araghchi je pritom upozorio na "nultu suzdržanost" ako iranski energetski objekti ponovno budu meta napada.
Izrael je pokrenuo novi val napada na Iran, i to samo dan nakon što je Donald Trump poručio Benjaminu Netanyahuu da ne ponavlja udare na iransku plinsku infrastrukturu. Unatoč toj javnoj poruci iz Washingtona, sukob se dalje produbljuje i širi, a izraelska vojska tvrdi da je počela gađati ciljeve "u srcu Teherana". Time rat ulazi u još opasniju fazu, bez ikakvih znakova smirivanja.
Najveći neposredni učinak vidi se na energetskom planu. Iran je, kao odgovor na izraelski napad na plinsko polje Južni Pars, pogodio katarski Ras Laffan , jedno od najvažnijih svjetskih središta za preradu ukapljenog plina. Prema riječima čelnika QatarEnergy-a, tim je napadom izbačena iz pogona čak šestina katarskog LNG izvoznog kapaciteta, što vrijedi oko 20 milijardi dolara godišnje, a popravci bi mogli trajati između tri i pet godina.