Analiza političke krize u Sloveniji: Janšina vlada pada, neizvjesno ratificiranje ugovora o pristupanju Hrvatske EU

Svega dan poslije "drugog sveslovenskog ustanka" koji je u petak, 11. siječnja protekao u Ljubljani i drugim slovenskim gradovima, na pomolu je ispunjenje jednog od glavnih zahtjeva demonstranata i brojnih građana Slovenije koji nisu izašli na ulice, ali su protest izrazili preko društvenih mreža; a to je zahtjev za ostavkom aktualne slovenske vlade, na čelu s premijerom Janezom Janšom. Razlozi za propast Janšine vadavine su mnogobrojni, a u prvom redu je pogrešan model rješavanje krize putem drastične štednje, uništavanja mehanizama socijalne države i spašavanja banaka na račun interesa radnika i uopće poreznih obveznika.

Neposredan povod je bio izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije (KPK). Komisija za borbu protiv korupcije je tokom istrage imovine slovenskih funkcionera, koji su dužni državnim organima prijaviti svoju imovinu, utvrdila niz nepravilnosti. Akutno kršenje zakona otkriveno je u vezi (ne)prijavljene imovine predsjednika vlade Janeza Janše, kao i vođe opozicije, ujedno ljubljanskog gradonačelnika - Zorana Jankovića. KPK je utvrdila da Zoran Janković, predsjednik opozicione "Pozitivne Slovenije", nije prijavio 2,4 milijuna eura imovine, dok se imetak Janeza Janše u posljednjih nekoliko godina na neobjašnjiv način uvećao za 210.000 eura. Potom je pronađeno i objašnjenje – Janša je imovinu multiplicirao dobrim dijelom zahvaljujući 'poslovanju' s tvrtkama koje su bile angažirane u velikim državnim projektima u vrijeme njegove vlasti.