Na red je došao Senegal, najstabilnija afrička demokracija koju nisu dotakli ni državni udari ni građanski ratovi - sad kreće ili putem većeg suvereniteta od neo-kolonijalne eksploatacije ili putem kaosa

Situacija u Senegalu je napeta. Jučer su napokon održani ranije odgađani parlamentarni izbori, a o ishodu istih ovisit će i ishod velike krize u koju je ova zemlja upala još kasnog proljeća prošle godine. Naime, 1. lipnja izrečena je presuda protiv glavnog opozicijskog aktera, Ousmanea Sonkoa - osuđen je na dvije godine zatvora na temelju kontroverzne presude koja ga tereti da je "korumpirao mladež". Pokušalo ga se osuditi i za silovanje, no te optužbe nisu prošle.

Riječ je o iznimno popularnom političaru koji je najavio žestoku borbu protiv korupcije i dubinske promjene u ovoj afričkoj zemlji. Njegovi pristaše tvrde da ga je etablirani politički režim na sve načine pokušao onemogućiti u kandidaturi za predsjednika nakon što se ispostavilo da ima najveće šanse za pobjedom.

Od onda traju demonstracije i nemiri u Senegalu, a u sukobima policije i pristaša Sonkoa ubijeno je preko 50 osoba. Za širu Afriku ovo možda ne bi bila tako značajna vijest, ali za Senegal svakako jest. Jer Senegal je bez dvojbe najstabilnija afrička demokracija. Otkako se zemlja osamostalila od Francuske 1960. godine nisu imali ni državne udare ni građanske ratove, nešto što je poharalo sve njihove susjede, bliže i dalje.

Nadalje, od osamostaljenja vlast se u Senegalu mijenjala samo na jedan način - putem glasačkih listića, što je, za afričke političke pojmove, popriličan uspjeh. Dakako, funkcionalna demokracija ne znači da je situacija u Senegalu dobra. Štoviše, velika popularnost Sonkoa potvrda je da su stanovnici gnjevni, naročito mladi koji su itekako svjesni koliko korumpirana politička elita grabi za sebe i prodaje zemlju stranim kompanijama (prije svega francuskim).