Uzlet AfD-a u Njemačkoj, nepokolebljivost "tvrde ljevice", dolazak Trumpa i pokušaj stvaranja anti-ratne koalicije protiv elita koje vode cijelu Europu u rat

Nedavna anketa u Njemačkoj otkrila je da se većina Nijemaca vjerojatno ne bi borila za obranu svoje zemlje, pri čemu dvije petine ispitanika tvrde da se ne bi borile "pod nikakvim okolnostima". Najzanimljivija je podjela prema političkoj pripadnosti. Samo 9% pristaša Zelene stranke – koja je najstrastvenija podržavateljica rata u Ukrajini – izjavilo je da bi uzelo oružje kako bi obranili Njemačku, što je najniži postotak među svim političkim grupama. Zeleni, na čelu s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, čvrsto su povezani s vanjskom politikom SAD-a, posebno u vezi s ukrajinskim sukobom. Nije uvijek bilo tako, štoviše, Zeleni su nekoć bili istaknuta anti-ratna stranka, no pod novim vodstvom došlo je do dramatičnog zaokreta.

S druge strane, Alternative für Deutschland (AfD), desničarska stranka koja trenutno ima 20% podrške, ima najveći postotak pojedinaca spremnih braniti svoju zemlju. U novijoj anketi, 28% pristaša AfD-a izjavilo je da bi "s oružjem u ruci" branili Njemačku u slučaju napada.

Ova podjela ističe širu ideološku razliku u Europi: oni koji podržavaju vojnu intervenciju u inozemstvu, poput "ratne stranke", naspram onih koji se zalažu za nacionalni suverenitet i obranu. "Ratna stranka", gdje vodstvo Zelenih prednjači, često je usmjerenija na međunarodne institucije poput NATO-a, te se fokusira na svoje karijere u područjima poput savjetovanja i međunarodnih poslova, a ne na obranu zemlje. S druge strane, AfD predstavlja nacionalistički stav, s pristašama koji su spremni boriti se za svoju zemlju, ali ne nužno za daljnje međunarodne sukobe poput rata u Ukrajini. To je ključna razlika koju podaci potvrđuju.